Ipak, zanimljivo je da postoji i jedna srpska reč koja se danas koristi u turskom jeziku.

Više od šest hiljada turcizama u srpskom jeziku

Prema istraživanjima, turski osvajači ostavili su u amanet više od 6.000 reči u srpskom jeziku. Iako su neke od njih zastarele ili potpuno nestale iz svakodnevnog govora, i dalje koristimo najmanje 3.000 turskih reči.

Primeri najpoznatijih turcizama u srpskom jeziku uključuju:
burek, budala, bašta, ćup, džep, džem, džin, majmun, pamuk, papuče, pare, pita, rakija, sanduk, torba, top, zanat.

Ove reči su postale deo srpske svakodnevnice i jasno pokazuju uticaj Osmanskog carstva na jezik i kulturu Balkana.

Box: Image
 

Slovenske reči u turskom jeziku

Međutim, uticaj nije bio jednosmeran. Tokom vekova, Turci su „pozajmili“ mnoge slovenske reči. Stručnjaci procenjuju da danas postoji oko 1.000 slovenskih reči u turskom jeziku, iako su mnoge retko u upotrebi.

Najčešće se ove reči odnose na administraciju, zakonodavstvo i rudarstvo. U svakodnevnom govoru Turaka još uvek se mogu čuti: kralj, kraljica, četa, višnja, kosa (alatka).

Jedan zanimljiv primer je reč za plug – „pulluk“. Iako se ranije mislilo da potiče iz nemačkog, reč zapravo vodi poreklo iz staroslovenskog plugъ, što pokazuje duboke istorijske veze između slovenskih naroda i Osmanskog carstva.

Box: Image
 

Božić – jedina srpska reč u turskom jeziku

Postoji jedna reč koja se može smatrati pravim srpskim nasleđem u turskom jeziku – reč Božić. Turci je izgovaraju kao Bodžuk, dok koriste i reč Noel, koja označava Božić po gregorijanskom kalendaru (25. decembar).

Bodžuk označava Božić po julijanskom kalendaru (7. januar) i i dalje se slavi među hrišćanskim zajednicama u Turskoj, koje čine oko 1% stanovništva. U većim gradovima, poput Istanbula, običaji i proslave Božića i dalje imaju značajnu ulogu, posebno za pravoslavne, katoličke i protestantske vernike.

Srpski jezik u diplomatskom svetu Osmanskog carstva

Srpski jezik je imao značajnu ulogu i u diplomatskom i administrativnom životu Osmanskog carstva. Turski izvori potvrđuju da se u 15. i 16. veku na dvoru učio srpski jezik. U biblioteci džamije Sulejmanije čuva se četvorojezični udžbenik (arapski, persijski, grčki i srpski) namenjen prinčevima i državnim službenicima.

BONUS VIDEO