U porodilištima širom Srbije tokom 2025. godine obavljeno je ukupno 56.188 porođaja, što je za 1.892 manje nego godinu ranije, kada je zabeleženo 58.080 porođaja.

Prema podacima objavljenim u Zdravstveno-statističkom godišnjaku Instituta „Batut“, tokom prošle godine rođeno je ukupno 57.191 dete, uključujući i mrtvorođenu decu.

„Rođeno je ukupno 57.191 dece, uključujući 444 mrtvorođenih. Živorođenih je bilo 56.747, od kojih je 70 novorođenčadi preminulo“, navedeno je u izveštaju.

Manje rođenih, više mrtvorođenih beba

Poređenje sa podacima za 2024. godinu pokazuje da je broj rođene dece smanjen, dok su pokazatelji mrtvorođenosti i smrtnosti novorođenčadi povećani.

Tokom 2024. godine rođeno je ukupno 59.232 dece, među kojima je bilo 354 mrtvorođenih.

Živorođenih je bilo 58.878, a preminulo je 65 novorođenčadi.

To znači da je tokom 2025. godine rođeno 2.131 živorođeno dete manje nego godinu ranije, dok je broj mrtvorođenih povećan za 90, a broj preminule novorođenčadi za pet.

Žene se najčešće porađaju između 30. i 39. godine

Podaci Batuta potvrđuju i nastavak trenda kasnijeg rađanja.

Najveći broj porođaja, ukupno 28.792, registrovan je među ženama starosti od 30 do 39 godina.

Slede žene uzrasta od 20 do 29 godina, sa 23.416 porođaja, dok je u starosnoj grupi od 40 do 44 godine zabeleženo 3.007 porođaja.

Prema redosledu rađanja, prvi porođaji činili su 50,5 odsto ukupnog broja, drugi 30,9 odsto, a treći 12,9 odsto.

Porođaji četvrtog i višeg reda činili su 5,6 odsto.

Broj prekida trudnoće povećan za 2.739

Istovremeno sa padom broja porođaja zabeležen je porast broja prijavljenih prekida trudnoće.

Prema podacima Batuta, tokom 2025. godine evidentirano je ukupno 14.728 prekida trudnoće, odnosno 2.739 više nego 2024. godine.

Od ukupnog broja, medicinski prekidi trudnoće činili su 52,8 odsto, odnosno 7.772 slučaja.

Spontani prekidi i drugi abnormalni ishodi trudnoće činili su 47,2 odsto, odnosno 6.956 slučajeva.

Godinu ranije prijavljeno je ukupno 11.989 prekida trudnoće, od čega 6.637 medicinskih i 5.352 spontanih prekida i drugih abnormalnih ishoda.

Podaci pokazuju povećanje u obe kategorije, pri čemu se ukupan broj prekida trudnoće ne odnosi isključivo na namerne abortuse.

Najnovija statistika ukazuje na nastavak nepovoljnih demografskih kretanja u Srbiji, uz istovremene promene u pokazateljima ishoda trudnoće i zdravstvene zaštite novorođenčadi.

Izvor: Institut za javno zdravlje Srbije „Dr Milan Jovanović Batut“