Analiza demografskih trendova u Srbiji, tokom jednog veka, odnosno od 1953. do 2053. godine, zasnovana na rezultatima popisa, ukazuje na prelomnu tačku -1991. godinu.
Sve do tada,
Prema očekivanom scenariju, Srbija će u 2032. godini imati broj stanovnika sličan onom iz 1953. godine, oko 6,2 miliona. Do kraja posmatranog stogodišnjeg perioda (1953.-2053.) biće nas 5,2 miliona. Prema najpovoljnijim prognozama, broj stanovnika ne bi bio veći od 5,5, a prema najnegativnijim, mogao bi pasti na svega 4,7 miliona.
Glavni uzrok očekivanog smanjenja broja stanovnika u narednim decenijama biće
Sa 78 godina za žene i 73 godine za muškarca, koliko je iznosio u 2022. godini, životni vek će se produžiti na 84, odnosno 79 godina.
Srbija će nastaviti da stari. Prosečna starost će porasti sa 43,8 na 46,4 godine, a do 2052. godine, broj dece uzrasta do 14 godina, biće dvostruko manji od broja osoba starijih od 65 godina. Odnos izdržavanih prema radno sposobnim, biće 3:4.
U naredne tri decenije, uslediće produbljavanje demografske heterogenosti stanovništva, pa će skoro polovina populacije živeti u pet gradova: Beogradu, Novom Sadu, Novom Pazaru, Kragujevcu i Nišu.
Druga polovina biće neravnomerno raspoređena u ostala 1.404 grada i opštine.
Najveći gubitak stanovništva, do 2052. godine, desiće se u Borskoj i Zaječarskoj oblasti, šribližno za 50 %, dok je najmanji gubitak projektovan za Beograd i Južnobačku oblast, manje od 10%.
(Rešetka)
BONUS VIDEO:
Komentari (2)