Specifičnost je u tome što je ovo pomeranje u odnosu na prethodne godine najranije, a 26. oktobra sat je pomeren poslednji put pre 11 godina.
Zimsko računanje vremena je fiksno i počinje poslednje nedelje u oktobru, datumi se menjaju jer poslednja nedelja
Negativan uticaj na zdravlje ljudi
Pojedine države u svetu su ukinule praksu
Organizmu je obično potrebno nekoliko dana da se privikne na novo računanje vremena
Promena između zimskog i letnjeg računanja vremena ne uzrokuje samo manju neprijatnost kao što je kašnjenje, već može dovesti i do zdravstvenih problema. Poremećaj bioritma može izazvati nesanicu, umor, depresiju, varijacije srčane frekvencije, smanjenje sposobnosti koncentracije, iscrpljenost, razdražljivost, gubitak apetita i probleme sa varenjem.
Inače, računanje vremena prva je uvela Nemačka 1916. godine, a nekoliko nedelja kasnije i Velika Britanija. To je vreme Prvog svetskog rata i ovim zemljama bilo je važno da što bolje iskoriste dnevnu svetlost, a sačuvaju ugalj. Sledeće godine to je uradila Rusija, a 1918. i Sjedinjene Američke Države.
U Srbiji je letnje računanje vremena uvedeno 27. marta 1983, u skladu s odlukom EU, pre svega radi očekivane ekonomske koristi – boljeg funkcionisanja jedinstvenog tržišta, transporta i komunikacija, industrije.
Ovakvo računanje vremena traje do poslednjeg vikenda u martu, kada sledi letnje računanje.
BONUS VIDEO:
Komentari (0)