Optužnica se odnosi na događaje u mahali Jašari u selu Donje Prekaze, u opštini Srbica, od 5. do 7. marta 1998. godine, kada su snage Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije izvele operaciju protiv naoružane grupe takozvane OVK koju je predvodio Adem Jašari.

Prištinski tužilac Valjdet Gaši saopštio je da su optuženi u vreme operacije navodno zauzimali visoke komandne položaje u strukturama specijalnih jedinica srpske policije.

Prema njegovim rečima, optužnica je rezultat višegodišnje istrage, tokom koje je tužilaštvo navodno prikupilo dovoljno dokaza za postojanje osnovane sumnje da je počinjen ratni zločin protiv civilnog stanovništva.

Optužnica podignuta u odsustvu

Svih 35 osoba optuženo je u odsustvu, što znači da u trenutku podizanja optužnice nisu bile dostupne pravosudnim organima u Prištini.

Tužilac Gaši tvrdi da je tokom operacije u Donjem Prekazu stradalo 26 civila, među kojima su bile žene, deca i starije osobe.

Prištinsko tužilaštvo događaje sada predstavlja kao napad na civilno stanovništvo. Srpska strana, međutim, od početka tvrdi da je reč bila o policijskoj operaciji protiv naoružanih pripadnika OVK nakon njihovih napada na policijske patrole.

Upravo u potpuno različitom tumačenju karaktera operacije nalazi se srž novog političkog i pravnog sukoba Beograda i Prištine.

Šta se dogodilo u Donjem Prekazu?

Sukob je počeo 5. marta 1998. godine, kada su snage MUP-a Srbije krenule u akciju protiv grupe Adema Jašarija.

Prema tadašnjoj verziji srpskih vlasti, neposredan povod bili su prethodni oružani napadi pripadnika OVK na policijske patrole. Nakon potere, naoružana grupa povukla se na utvrđeno porodično imanje Jašarijevih, odakle je pružala otpor.

Policija je, prema srpskim izvorima, uputila poziv na predaju i omogućila civilima da napuste područje sukoba. Više desetina ljudi, među kojima su bile žene, deca i starije osobe, navodno je tada izašlo iz opkoljenog kompleksa.

Jašarijeva grupa potom je otvorila vatru na pripadnike policije koristeći automatsko oružje, snajperske puške, mitraljeze, ručne bacače i bombe, navodili su srpski zvanični izvori.

Višednevni sukob završen je smrću Adema Jašarija, pripadnika njegove naoružane grupe, ali i velikog broja članova porodice i drugih osoba koje su ostale unutar kompleksa.

Međunarodne organizacije za ljudska prava kasnije su osporavale srpsku verziju događaja, tvrdeći da je prilikom operacije upotrebljena prekomerna i neselektivna sila i da je stradao veliki broj žena i dece.

Sporne tvrdnje o „živom štitu“

Pojedini srpski mediji ranije su objavljivali da je Jašari odbio da se preda i da je primoravao članove svoje porodice da ostanu na imanju i učestvuju u borbi.

U tim izveštajima iznete su i tvrdnje da je navodno ubio jednog rođaka zbog „kukavičluka“, kao i da je žene i decu koristio kao živi štit dok je čekao pomoć pristalica iz Drenice.

Ovi navodi, međutim, nisu nezavisno potvrđeni i predstavljaju deo srpskog tumačenja događaja. Druga strana tvrdi da su civili stradali tokom napada srpskih snaga na porodični kompleks.

Zbog suprotstavljenih verzija i činjenice da se Donje Prekaze već decenijama koristi kao snažan politički simbol, gotovo svaki detalj operacije ostao je predmet oštrih sporova.

Poginula i dvojica srpskih policajaca

Tokom operacije stradali su i pripadnik Specijalne antiterorističke jedinice Rade Radaković, rođen 1961. godine, kao i pripadnik Jedinice za specijalne operacije Andreas Končarević, rođen 1973. godine.

Više pripadnika MUP-a Srbije bilo je ranjeno.

Ovi podaci, prema stavu srpske strane, potvrđuju da policija nije izvela akciju protiv nenaoružanih civila, već da se suočila sa dobro naoružanom grupom koja je pružala snažan otpor sa utvrđenog imanja.

Prištinsko tužilaštvo, sa druge strane, sada tvrdi da prisustvo naoružanih pripadnika OVK ne isključuje odgovornost za smrt civila koji su se nalazili u kompleksu.

U Prištini heroj, u Srbiji osuđeni terorista

Adem Jašari na Kosovu je izgrađen u centralni simbol OVK i slavi se kao nacionalni heroj. Njegovo ime nose aerodrom, ulice, trgovi, škole i institucije, dok se kompleks u Donjem Prekazu koristi kao memorijalno mesto.

U tadašnjoj Jugoslaviji, međutim, Jašari je 1997. godine u odsustvu pravosnažno osuđen na 20 godina zatvora zbog terorizma.

Advokat i nekadašnji vojni tužilac Dragan Pašić nedavno je za RTS ocenio da operacija u Donjem Prekazu nije predstavljala ratni zločin, već legalnu antiterorističku akciju protiv osuđenog pripadnika naoružane organizacije.

On je podsetio i da Haški tribunal nije podigao posebnu optužnicu protiv srpskih zvaničnika za događaje u Donjem Prekazu.

Izostanak takve optužnice, međutim, sam po sebi ne predstavlja sudsku odluku da zločin nije počinjen, ali Pašić smatra da dodatno dovodi u pitanje potez prištinskog tužilaštva gotovo tri decenije kasnije.

Srbi na optuženičkoj klupi, zločini nad Srbima čekaju pravdu

Pašić tvrdi da su postupci pravosudnih institucija u Prištini gotovo isključivo usmereni protiv Srba, dok brojni zločini nad srpskim stanovništvom i dalje nisu procesuirani.

U Beogradu se zbog toga nova optužnica posmatra kao nastavak pravnog i političkog pritiska na Srbiju, ali i pokušaj da se sukob sa naoružanom grupom OVK naknadno predstavi isključivo kao napad na civile.

Za Prištinu, događaji u Donjem Prekazu predstavljaju jedan od ključnih trenutaka u stvaranju kulta Adema Jašarija i razvoju OVK. Za srpsku stranu, reč je o antiterorističkoj operaciji protiv naoružane grupe koja je prethodno napadala policiju.

Sada, 28 godina kasnije, 35 ljudi našlo se na optuženičkoj klupi, dok će suđenje u odsustvu dodatno produbiti već potpuno suprotstavljene slike događaja iz marta 1998. godine.

Izvori: Koha, RT Balkan, RTS, Human Rights Watch, Prishtina Insight