Reč je o meri Stejt departmenta kojom se pooštrava primena takozvane odredbe o „javnom teretu“, odnosno procene da li bi neko ko dolazi u SAD mogao da postane finansijski teret za američki socijalni i zdravstveni sistem. O ovoj odluci pisao je i opozicioni N1, ali ono što u toj priči upada u oči jeste ono što nije rečeno.

Na spisku zemalja pod restrikcijama nema Srbije!

Dok se godinama u pojedinim medijima Srbija prestavlja kao zemlja iz koje se masovno beži i u kojoj je život navodno nepodnošljiv, američka administracija je hladno i birokratski svrstala neke druge države u rizičnu kategoriju, a Srbiju izostavila.

Na listi su, paradoksalno, i Crna Gora i Albanija, zemlje koje se stalno predstavljaju kao predvodnici evropskih integracija. 

U realnoj proceni Vašingtona očigledno nose veći rizik da njihovi građani u SAD postanu teret za javne fondove nego građani Srbije.

Amerika ovde ne gleda slogane, tvitove i narative, već brojke i ta procena, koliko god se nekome ne dopadala, pokazuje da Srbija nije viđena kao problematična zemlja u tom smislu.

Kompletan spisak zemalja:

Kompletna lista zemalja obuhvata: Avganistan, Albaniju, Alžir, Antigvu i Barbudu, Jermeniju, Azerbejdžan, Bahame, Bangladeš, Barbados, Belorusiju, Belize, Butan, Bosnu, Brazil, Burmu, Kambodžu, Kamerun, Zelenortska Ostrva, Kolumbiju, Obalu Slonovače, Kubu, Demokratsku Republiku Kongo, Dominiku, Egipat, Eritreju, Etiopiju, Fidži, Gambiju, Gruziju, Ganu, Grenadu, Gvatemalu, Gvineju, Haiti, Iran, Irak, Jamajku, Jordan, Kazahstan, "Kosovo", Kuvajt, Kirgistan, Laos, Liban, Liberiju, Libiju, Makedoniju, Moldaviju, Mongoliju, Crnu Goru, Maroko, Nepal, Nikaragvu, Nigeriju, Pakistan, Republiku Kongo, Rusiju, Ruandu, Sveti Kits i Nevis, Svetu Luciju, Sveti Vinsent i Grenadini, Senegal, Sijera Leone, Somaliju, Južni Sudan, Sudan, Siriju, Tanzaniju, Tajland, Togo, Tunis, Ugandu, Urugvaj, Uzbekistan i Jemen.