Analitičar Uroš Piper podseća da bi trebalo uporediti način na koji je ovaj datum obeležavan pre 2012. godine i danas.

- Do 2012. godine nije postojao Dan sećanja na stradale i proterane Srbe u zločinačkoj akciji hrvatske vojske, a ukupno su Tadić i Koštunica kao predsednik i premijer učestvovali na tri manja crkvena pomena za 12 godina - naveo je on.

Piper je dodao da to nisu bila državna obeležavanja, za razliku od današnje prakse, kada Srbija ovaj datum obeležava na najvišem državnom nivou.

- Njih dvojica za 12 godina ukupno tri puta. Predsednik, a prethodno premijer, Vučić je od 2015. godine bio na 12 obeležavanja, svake godine uz ceo državni vrh - istakao je Piper.

Prema njegovim rečima, odnos tadašnje vlasti prema Hrvatskoj najbolje ilustruju i podaci o susretima sa hrvatskim zvaničnicima.

- Za vreme svog mandata, do 2012. godine, Boris Tadić imao je 15 susreta sa vrhom hrvatske države – pet susreta sa Stjepanom Mesićem i deset susreta sa Ivom Josipovićem. Imao je pet odlazaka u Hrvatsku – u Zagreb, Opatiju i Vukova ., naglasio je Piper.

Na kraju je zaključio:

- Sve mu to nije bilo teško da uradi, ali mu je bilo teško da država Srbija organizuje pomen i oda počast za 250.000 Srba stradalnika koji su proterani iz Republike Srpske Krajine - zaključio je Piper.

Laž dana