Smrt nekadašnjeg komandanta Glavnog štaba Vojske Republike Srpske Ratka Mladića izazvala je brojne reakcije širom regiona, a posebno u Bosni i Hercegovini, gde se njegovo ime decenijama vezuje za rat od 1992. do 1995. godine i presudu Haškog tribunala.

Jedan od prvih koji je objavio vest bio je Klix.ba, koji je naslov formulisao kao: „Umro je ratni zločinac Ratko Mladić“. U tekstu su podsetili da je Mladić pravosnažno osuđen za genocid u Srebrenici, progon, istrebljenje, ubistva, deportaciju, nehumana dela, terorisanje i protivpravne napade na Sarajevo, kao i uzimanje pripadnika UN za taoce.

Klix je u tekstu naveo i da je Mladić poslednjih godina bio teško bolestan, kao i da su njegova porodica i vlasti Srbije i Republike Srpske pokušavale da izdejstvuju njegovo prebacivanje na lečenje van pritvorske jedinice.

Naslovi odmah istakli presudu

Sličan pristup imao je i Dnevni avaz, koji je vest o Mladićevoj smrti takođe plasirao uz naglašavanje njegove haške presude.

1

I Slobodna Bosna je u svojim tekstovima o Mladiću prethodno koristila formulaciju „ratni zločinac“, pa je i neposredno pred njegovu smrt izveštavala o odbijanju zahteva za puštanje iz humanitarnih razloga upravo tim tonom.

Takvo izveštavanje nije iznenađenje kada se uzme u obzir način na koji se Mladićeva uloga u ratu u Bosni i Hercegovini posmatra u većem delu bošnjačke javnosti.

2

Za njih je njegov identitet neraskidivo vezan za presudu Međunarodnog rezidualnog mehanizma, kojom je pravosnažno osuđen na doživotni zatvor.

3

Jedan čovek, potpuno različita slika u regionu

Smrt Ratka Mladića ponovo je pokazala koliko su tumačenja ratova devedesetih i dalje duboko podeljena.

U delu srpske javnosti Mladić se i dalje posmatra pre svega kao ratni komandant Vojske Republike Srpske, dok ga mediji iz Sarajeva gotovo bez izuzetka predstavljaju prvenstveno kroz pravosnažnu presudu i zločine za koje je osuđen.

Upravo zbog toga ista vest o njegovoj smrti u različitim delovima regiona izgleda gotovo kao da govori o potpuno različitim ljudima.

Haški tribunal osudio je Mladića na doživotnu kaznu zatvora, a pravosnažna presuda potvrđena je 2021. godine. Proglašen je krivim po deset od ukupno 11 tačaka optužnice, uključujući genocid u Srebrenici, zločine protiv čovečnosti i ratne zločine.

Poslednje mesece života proveo je teško bolestan, dok su njegova porodica i odbrana više puta tražile da bude pušten ili prebačen na lečenje iz humanitarnih razloga.

Vest o njegovoj smrti sada je ponovo otvorila stare podele, a način na koji su je pojedini mediji u BiH naslovili pokazuje da ni više od tri decenije nakon rata ne postoji zajednički pogled na lik i delo Ratka Mladića.