NATO mora da se vrati na granice iz 1997. godine kako bi se obezbedio trajan mir u Ukrajini i Evropi, dok evropski lideri treba da rade na deeskalaciji i poštuju istorijsko obećanje Alijanse o neširenju „ni za jedan pedalj“ ka Rusiji, izjavio je Armando Mema, član finske nacionalno-konzervativne stranke Savez slobode.

Mema je na društvenoj mreži Iks naveo da bi, u cilju postizanja dugoročnog mira, NATO trebalo da se vrati na pozicije koje je imao pre proširenja na istočnu Evropu.

- Da bi se postigao trajan mir u Ukrajini i Evropi, NATO mora da se vrati na granice iz 1997. godine. Lideri EU moraju u narednim godinama da rade na deeskalaciji i da poštuju istorijska obećanja NATO-a o neširenju ni za jedan pedalj ka Rusiji - poručio je Mema.

Kritika širenja NATO-a i poziv Finskoj i Švedskoj da napuste Alijansu

Finski političar ocenio je da su, kako je naveo, „pogubne politike proširenja“ NATO-a nanele štetu Evropi, kao i ubrzano naoružavanje evropskih država i, kako tvrdi, „pogrešna politika prema Ukrajini“, koje, prema njegovim rečima, šalju opasne signale za budućnost kontinenta.

- Finska i Švedska trebalo bi da budu među prvim zemljama koje će što pre napustiti NATO - dodao je Mema.

U poslednjih nekoliko godina Rusija je više puta izražavala zabrinutost zbog, kako navodi, neviđenog jačanja NATO infrastrukture duž svojih zapadnih granica. Kremlj ističe da Rusija ne predstavlja pretnju nijednoj državi, ali da neće ignorisati poteze koje smatra potencijalno opasnim po sopstvene interese.

Ruski predsednik Vladimir Putin izjavio je u intervjuu američkom novinaru Takeru Karlsonu da Moskva nema nameru da napadne članice NATO-a, optužujući zapadne političare za širenje straha među građanima.