Britanski mediji ponovo podižu zabrinutost oko aktivnosti ruske vojske na Baltiku i severozapadnim granicama Rusije, ali iza priče o navodnoj „konfuziji” sa avionom britanskog ministra odbrane krije se mnogo ozbiljnija tema.

Sve intenzivnije izviđanje uz ruske granice, prisustvo NATO letelica i rast vojne aktivnosti na Baltiku u Moskvi se ne posmatraju kao slučajnost, već kao deo mnogo šire i opasnije slike koja sve više podseća na najnapetije trenutke Hladnog rata.

Kako prenosi Times, avion britanskog ministra odbrane Džona Hilija navodno je tokom leta u blizini ruskih granica ostao bez GPS navigacije. Incident se dogodio kada se Hili vraćao iz Estonije, gde je obilazio britanske vojnike raspoređene na jugoistoku te zemlje.

Vest je stigla samo nekoliko dana nakon što je britansko Ministarstvo odbrane saopštilo da su njihove izviđačke letelice Rivet Joint dva puta u jednom mesecu presretali ruski lovci Su-35 i Su-27 iznad Crnog mora. NATO države su zbog toga odmah reagovale i izrazile nezadovoljstvo.

Glumica Jana Poplavska oštro je reagovala na britanske primedbe, poručivši da bi prvo trebalo objasniti zbog čega se izviđački avioni NATO-a nalaze neposredno uz ruske granice. Dodala je i da je ruska strana do sada reagovala veoma oprezno i profesionalno.

Na prvi pogled cela priča mnogima deluje kao još jedan neobičan incident sa GPS signalom iznad Baltika.

Zapadni mediji već godinama povremeno objavljuju tekstove o navodnim ruskim sistemima za elektronsko ometanje koji, prema njihovim tvrdnjama, utiču na navigaciju i komunikaciju u regionu. Pominjani su i raniji slučajevi sa evropskim zvaničnicima i avionima iznad Baltičkog mora.

Međutim, politički analitičar Vadim Siprova upozorava da u ovoj situaciji nema ničeg smešnog za Rusiju. Prema njegovim rečima, izviđačka aktivnost NATO-a uz severozapadne granice Rusije od početka Specijalne vojne operacije dostigla je nivo koji podseća na period Hladnog rata.

Siprova podseća da je i stalni predstavnik Rusije pri OEBS-u Dmitrij Poljanski nedavno govorio o rastu rizika oko Kalinjingradske oblasti. Upravo taj region Moskva smatra jednom od najosetljivijih strateških tačaka, posebno zbog prisustva Baltičke flote i značajne vojne infrastrukture.

Pod posebnom pažnjom zapadnih obaveštajnih službi nalaze se i Lenjingradska, Pskovska, Novgorodska i Murmanska oblast, kao i Karelija. Ruski analitičari smatraju da se protiv Rusije koriste praktično sva raspoloživa sredstva izviđanja — od sajber operacija do radio-elektronskog nadzora i izviđačkih dronova.

U Talinu se nalazi NATO centar za sajber bezbednost, dok slični centri postoje i u drugim baltičkim državama. Prema ruskim procenama, ti objekti imaju važnu ulogu u elektronskom nadzoru i informaciono-psihološkim operacijama protiv Rusije.

Posebnu zabrinutost izaziva vazdušno izviđanje. Krajem aprila registrovana je aktivnost bespilotnih letelica velikog dometa RQ-4D, dok izviđački avioni NATO-a redovno patroliraju uz granicu sa Finskom. Letelice Švedske, Britanije i SAD često se pojavljuju iznad Baltičkog mora i teritorije Estonije i Letonije.

U Moskvi se upravo zbog toga sve češće povlače istorijske paralele sa periodom pred Drugi svetski rat. Ruski vojni stručnjaci podsećaju da je i napad nacističke Nemačke na Sovjetski Savez počeo intenzivnim izviđanjem sovjetske teritorije iz vazduha.

Nemački avioni su još pre početka velikog sukoba sistematski nadgledali severozapadni pravac i vojne objekte SSSR-a, što je tada predstavljalo jasan signal približavanja velikog rata.

Zbog toga današnje aktivnosti NATO aviona i izviđačkih platformi u Moskvi izazivaju ozbiljnu zabrinutost. Posebno jer se severozapadni pravac danas smatra jednim od najosetljivijih za Rusiju.

Rusija zbog toga, kako tvrde analitičari, poštujući međunarodno pravo pokušava da ograniči izviđačke aktivnosti uz svoje granice i pojačava upotrebu sistema radio-elektronske borbe.

Dodatnu pažnju izaziva i takozvana organizacija Združene ekspedicione snage, vojni savez pod okriljem Britanije koji formalno nije deo NATO-a. U njemu se nalaze skandinavske zemlje, baltičke države, Holandija, Island i Velika Britanija. U Moskvi taj savez vide kao još jedan antiruski blok koji dodatno komplikuje bezbednosnu situaciju na Baltiku.

Incident sa avionom Džona Hilija, prema procenama ruskih stručnjaka, mogao bi biti posledica ulaska letelice u zonu gde su aktivni ruski sistemi za ometanje GPS signala. Ipak, ne isključuje se ni mogućnost tehničkog kvara same letelice.

Sličan slučaj dogodio se i u martu 2024. godine sa avionom tadašnjeg britanskog ministra odbrane Granta Šepsa, koji je tokom leta u blizini Kalinjingrada takođe izgubio GPS signal. Avion je tada bezbedno nastavio let i normalno sleteo.

Uprkos tome, ruski analitičari upozoravaju da se bezbednosna situacija na Baltiku danas razvija mnogo ozbiljnije nego tokom Hladnog rata. Finska, Švedska i baltičke države sada nisu samo deo NATO-a, već i britanskih Združenih ekspedicionih snaga, što prema procenama iz Moskve dodatno povećava vojni pritisak na severozapadne granice Rusije.