Rezultat glasanja predstavlja ozbiljnu političku poruku Briselu, posebno zato što dolazi iz bogate evropske države koja je već snažno povezana sa tržištem EU, ali ne želi da postane njena punopravna članica.

Građani presekli

Islanđani su na referendumu odbacili predlog da njihova država ponovo otvori pregovore o pristupanju Evropskoj uniji.

Ovakva odluka, međutim, ne znači da Island okreće leđa Evropi. Zemlja ostaje deo jedinstvenog evropskog tržišta i Šengenskog prostora, čime zadržava veliki deo ekonomskih i putnih pogodnosti bez formalnog članstva u EU.

Pavić smatra da je posebno značajno to što su građani dobili priliku da neposredno odluče o tako važnom državnom pitanju.

– Jedna država je pitala svoje građane. Znamo da se građani često ne pitaju, posebno na našim prostorima. Crna Gora je ušla u NATO bez referenduma. Islanđani su dobili šansu da se izjasne. Vodeći političari na Islandu ispunili su obećanje – rekao je Pavić za RTRS.

Zašto Islandu nije potreban Brisel?

Island predstavlja specifičan slučaj zbog svog ekonomskog položaja. Reč je o razvijenoj i bogatoj državi čija je privreda u velikoj meri povezana sa Evropskom unijom.

Istovremeno, postojeći sporazumi omogućavaju joj pristup evropskom tržištu bez obaveze da prihvati punopravno članstvo i deo nadležnosti prenese na institucije u Briselu.

– Većina ekonomskih odnosa vezana je za EU. Više bi izgubili da su glasali za. Nije iznenađenje što su glasali protiv – ocenio je Pavić.

Rezultat referenduma zato ponovo otvara pitanje da li je članstvo jedini način da evropske države sarađuju sa Unijom ili se ekonomske koristi mogu ostvariti i uz očuvanje veće samostalnosti.

Hladan tuš za Zapadni Balkan

Odluka Islanđana dobija još veći značaj kada se uporedi sa položajem zemalja Zapadnog Balkana, koje na ulazak u Evropsku uniju čekaju već dve decenije.

Dok države ovog regiona prolaze kroz dugotrajne reforme, pregovore i politička uslovljavanja, građani Islanda odbili su čak i da njihova zemlja obnovi ranije prekinut pristupni proces.

Island je time izabrao da zadrži sadašnji položaj: tesnu saradnju, pristup evropskom tržištu i slobodno kretanje, ali bez formalnog članstva i potpunog vezivanja za odluke Brisela.

„Komesari odlučuju umesto država“

Pavić smatra da je pitanje suvereniteta jedno od ključnih kada se govori o opadanju privlačnosti Evropske unije.

– U EU sve više odlučuju komesari, a ne izabrani predstavnici država članica. Istovremeno, sve više idu u sukob sa Rusijom – rekao je on.

Prema njegovoj oceni, rastuća konfrontacija sa Moskvom mogla bi dodatno da umanji spremnost pojedinih država da se približe Uniji.

Pavić zaključuje da je Brisel izgubio značajan deo takozvane meke moći, odnosno sposobnosti da druge zemlje privlači političkim, ekonomskim i društvenim modelom.

– Više ne privlači druge zemlje, to je postalo očigledno – poručio je Pavić.

Izvor: Webtribune/RTRS