Iznad Pacifika bi mogao da se razvije snažan klimatski fenomen koji bi imao ozbiljne posledice po ceo svet – takozvani super El Ninjo, za koji postoje sve jači pokazatelji da bi mogao da se formira do kraja 2026. godine. Podaci Evropskog centra za srednjoročne vremenske prognoze (ECMWF) ukazuju na rane znake upozorenja koji nagoveštavaju moguće prirodne katastrofe i ozbiljne ekonomske posledice koje bi direktno pogodile i kućne budžete širom planete.

Fenomen El Ninjo se obično razvija tokom više meseci, a njegov vrhunac se očekuje od novembra, pa sve do januara 2027. godine. Klimatolog dr Karsten Brant navodi da većina modela već sada pokazuje jasan trend ka njegovom formiranju.

Meteorolog Dominik Jung objašnjava da se El Ninjo javlja na svakih 2 do 7 godina i da može uticati na vremenske prilike od lokalnog do globalnog nivoa. Posledice uključuju suše, poplave i ekstremne temperature. Međutim, kada se pojavi takozvani super El Ninjo, koji se dešava znatno ređe – otprilike svakih 10 do 15 godina – posledice su mnogo intenzivnije. Razlog je snažno zagrevanje površine mora u centralnom i istočnom delu Pacifika, koje može biti i više od dva stepena iznad proseka.

Nova istraživanja upozoravaju da bi vrućine mogle postati toliko ekstremne da bi i svakodnevne aktivnosti, poput hodanja, postale otežane i iscrpljujuće.

Promene temperature okeana direktno utiču i na atmosferu – menjaju se vetrovi, padavine i temperature širom sveta. Kako objašnjava dr Brant, godine El Ninja su godine velikih promena: područja koja su inače sušna mogu biti pogođena obilnim padavinama, dok se drugi regioni suočavaju sa sušama i ekstremnim vremenskim uslovima.

Stručnjaci procenjuju da bi 2027. godina mogla postati najtoplija od kada se vode meteorološke evidencije. Toplota iz Pacifika prelazi u atmosferu i širi se širom planete. Uz već postojeće klimatske promene, dodatna toplota koju donosi El Ninjo može dodatno pogoršati situaciju.

U Sjedinjenim Američkim Državama očekuje se veoma toplo leto na zapadu, uz povećan rizik od suša i šumskih požara, dok bi južni delovi, poput Floride, mogli biti pogođeni obilnim kišama i poplavama zbog promena u mlaznim strujama.

Havaji bi mogli češće biti izloženi tropskim olujama i uraganima, dok bi od sredine 2026. godine tajfuni mogli postati učestaliji u regionima poput Filipina, Kine i Japana. Indija bi mogla imati slabiji monsun, što bi uticalo na čitav potkontinent.

Ekstremne vrućine i suše mogle bi pogoditi Australiju, Indoneziju, delove istočne Afrike i Kariba, dok bi Peru i Ekvador mogli biti izloženi obilnim padavinama.

Tropski regioni Južne Amerike, Afrike i Bliskog istoka mogli bi se suočiti sa ekstremnim temperaturama i visokom vlažnošću.

Evropa, prema rečima stručnjaka, neće direktno osetiti vremenske promene izazvane El Ninjom, ali će posledice biti vidljive kroz ekonomiju. Očekuje se da će lošiji prinosi i klimatski poremećaji dovesti do rasta cena hrane.

Namirnice poput kafe, lešnika, pšenice, čokolade i citrusa mogle bi znatno poskupeti već od jeseni, što će direktno pogoditi potrošače širom Evrope.