Administracija Donald Trump privremeno je, na period od 30 dana, ublažila sankcije na kupovinu iranske nafte koja se transportuje morem, pokušavajući da smiri nagli skok cena energenata izazvan sukobom SAD, Izraela i Irana.

Američki ministar finansija Scott Bessent izjavio je da bi ova mera mogla da donese oko 140 miliona barela nafte na svetsko tržište, čime bi se ublažio pritisak na globalno snabdevanje.

Odluka dolazi u trenutku kada cena nafte beleži snažan rast — oko 50 odsto, premašivši 100 dolara po barelu, što je najviši nivo još od 2022. godine. U Beloj kući strahuju da bi takav skok mogao ozbiljno da pogodi američku privredu i potrošače pred predstojeće United States midterm elections, na kojima republikanci žele da zadrže kontrolu nad Kongresom.

Ipak, ovakav potez izazvao je oštre reakcije i zabrinutost da bi ublažavanje sankcija moglo indirektno pomoći Iranu u finansiranju vojnih aktivnosti.

Ovo je već treći slučaj ublažavanja sankcija u poslednje dve nedelje. Pre toga su delimično olakšane mere prema ruskoj nafti, dok je nova dozvola omogućila prodaju iranske sirove nafte i derivata koji su već na tankerima, uz rok do 19. aprila.

Bessent je naglasio da je cilj ove mere stabilizacija tržišta: „Privremenim otključavanjem postojeće ponude, brzo ćemo povećati količinu nafte na tržištu i ublažiti poremećaje izazvane Iranom.“

On je dodao da će SAD „iskoristiti iranske barele protiv Teherana“ kako bi zadržale niže cene, ističući da je reč o kratkoročnoj i ograničenoj meri koja se odnosi isključivo na već transportovanu naftu, bez novih kupovina ili povećanja proizvodnje.

Sjedinjene Države gotovo da nisu uvozile iransku naftu još od Iranian Revolution, a ostaje neizvesno da li će ova odluka uopšte dovesti do konkretnog uvoza.

Istovremeno, bezbednosna situacija dodatno komplikuje tržište — Iran je praktično zatvorio Strait of Hormuz, ključni prolaz kroz koji prolazi oko 20% svetske nafte i gasa.

Energetski stručnjaci upozoravaju da ublažavanje sankcija neće imati značajan efekat dok se ovaj strateški moreuz ne otvori. Takođe ističu da bi ovakvi potezi mogli značiti da Vašington ostaje bez efikasnih ekonomskih instrumenata za kontrolu cena.

Očekuje se da će najveći benefit od ove odluke imati Kina, kao najveći kupac iranske nafte, dok bi prve isporuke mogle stići u Aziju već za nekoliko dana.

U međuvremenu, Teheran je započeo razgovore sa Japanom o mogućem otvaranju moreuza za njihove brodove, s obzirom na to da Japan gotovo u potpunosti zavisi od nafte sa Bliskog istoka.