Ohrabren uspešnom ratnom blokadom Ormuskog moreuza, Iran se okreće jednoj od skrivenih arterija globalne ekonomije: podmorskim kablovima ispod moreuza koji prenose ogromne količine internet i finansijskog saobraćaja između Evrope, Azije i Persijskog zaliva, piše CNN.

Islamska Republika želi da naplaćuje najvećim svetskim tehnološkim kompanijama korišćenje podmorskih internet kablova postavljenih ispod Ormuskog moreuza, dok su mediji povezani sa državom neodređeno zapretili da bi saobraćaj mogao biti poremećen ukoliko kompanije ne budu plaćale. Poslanici u Teheranu prošle nedelje razmatrali su plan koji bi mogao da pogodi podmorske kablove koji povezuju arapske zemlje sa Evropom i Azijom.

– Uvešćemo naknade za internet kablove – izjavio je prošle nedelje na mreži Iks iranski vojni portparol Ebrahim Zolfagari.

Mediji povezani sa Revolucionarnom gardom Irana naveli su da bi plan Teherana za ostvarivanje prihoda iz moreuza zahtevao da kompanije poput Gugla, Majkrosofta, Mete i Amazona poštuju iranske zakone, dok bi kompanije koje upravljaju podmorskim kablovima morale da plaćaju licence za prolazak kablova, a prava na popravku i održavanje bila bi data isključivo iranskim firmama.

Neke od tih kompanija investirale su u kablove koji prolaze kroz Ormuski moreuz i Persijski zaliv, ali nije jasno da li ti kablovi prolaze kroz iranske vode.

Takođe nije jasno kako bi režim mogao da primora tehnološke gigante da poštuju te zahteve, pošto im je zbog strogih američkih sankcija zabranjeno da vrše plaćanja Iranu; zbog toga same kompanije mogu iranske izjave posmatrati više kao poziranje nego kao ozbiljnu politiku.

Ipak, mediji povezani sa državom uputili su prikrivene pretnje upozoravajući na moguća oštećenja kablova koja bi mogla uticati na deo triliona dolara globalnog prenosa podataka i pogoditi internet konekciju širom sveta.

CNN je kontaktirao kompanije pomenute u iranskom izveštaju.

Dok rastu strahovi da bi rat mogao ponovo da eskalira nakon povratka predsednika SAD Donalda Trampa iz Kine, Iran sve više signalizira da raspolaže moćnim sredstvima osim vojne sile. Ovaj potez naglašava značaj Ormuskog moreuza ne samo za izvoz energije, dok Teheran pokušava da svoju geografsku prednost pretvori u dugoročnu ekonomsku i stratešku moć.

Podmorski kablovi predstavljaju osnovu globalne povezanosti, prenoseći ogromnu većinu svetskog internet i podatkovnog saobraćaja. Njihovo ugrožavanje pogodilo bi mnogo više od brzine interneta, ugrožavajući sve – od bankarskih sistema, vojnih komunikacija i infrastrukture za veštačku inteligenciju u oblaku, do rada na daljinu, onlajn igrica i striming servisa.

Iranske pretnje deo su strategije demonstriranja uticaja nad Ormuskim moreuzom i obezbeđivanja opstanka režima, što je ključni cilj Islamske Republike u ovom ratu, rekla je Dina Esfandijari, direktorka za Bliski istok u kompaniji „Blumberg ekonomiks“.

– Cilj je da se globalnoj ekonomiji nametne toliko visok trošak da se niko više ne usudi da napadne Iran – rekla je ona.

„Lančana digitalna katastrofa“

Nekoliko velikih međukontinentalnih podmorskih kablova prolazi kroz Ormuski moreuz. Zbog dugogodišnjih bezbednosnih rizika povezanih sa Iranom, međunarodni operateri namerno su izbegavali iranske vode, pa je većina kablova grupisana u uskom pojasu uz omansku stranu moreuza, rekao je Mostafa Ahmed, viši istraživač istraživačkog centra „Habtur“ iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, koji je objavio studiju o posledicama velikog napada na podvodnu komunikacionu infrastrukturu u Zalivu.

Međutim, dva od tih kablova – Falkon i Gulf Bridž internešenel (GBI) – prolaze kroz iranske teritorijalne vode, rekao je Alan Moldin, direktor istraživanja u kompaniji „Teledžiografi“, koja se bavi telekomunikacionim istraživanjima.

Iran nije eksplicitno saopštio da će sabotirati kablove, ali je više puta preko zvaničnika, poslanika i medija povezanih sa državom izražavao nameru da kazni saveznike Vašingtona u regionu. Izgleda da je reč o najnovijoj tehnici asimetričnog ratovanja koju je režim osmislio protiv svojih suseda.

Naoružana borbenim roniocima, malim podmornicama i podvodnim dronovima, Islamska revolucionarna garda predstavlja rizik za podvodne kablove, rekao je Ahmed, dodajući da bi svaki napad mogao izazvati lančanu „digitalnu katastrofu“ na više kontinenata.

Susedi Irana preko Persijskog zaliva mogli bi da se suoče sa ozbiljnim prekidima internet veze, što bi potencijalno pogodilo ključni izvoz nafte i gasa, kao i bankarski sektor. Van regiona, Indija bi mogla da ostane bez velikog dela internet saobraćaja, što bi ugrozilo njenu ogromnu autsorsing industriju i izazvalo gubitke od više milijardi, navodi Ahmed.

Moreuz predstavlja ključni digitalni koridor između azijskih centara podataka, poput Singapura, i pojedinih evropskih pristaništa za kablove, rekao je Ahmed. Svaki poremećaj mogao bi da uspori finansijsko trgovanje i prekogranične transakcije između Evrope i Azije, dok bi delovi Istočne Afrike mogli ostati bez interneta.

A ukoliko iranski saveznici odluče da primene slične taktike u Crvenom moru, šteta bi mogla biti još veća.

Godine 2024. tri podmorska kabla su presečena kada je brod pogođen od strane jemenskih Huta, saveznika Irana, vukao sidro po morskom dnu dok je tonuo, čime je poremećeno gotovo 25 odsto internet saobraćaja u regionu, prema podacima kompanije HGC Global Communications iz Hongkonga.

Iako bi posledice oštećenja kablova mogle biti velike na Bliskom istoku i u nekim azijskim zemljama, „Teledžiografi“ navodi da „kablovi koji prolaze kroz Ormuski moreuz čine manje od jedan odsto globalnog međunarodnog protoka podataka od 2025. godine“.

Ratovanje kablovima nije novo

Prvi transatlantski telegram poslat je putem podvodnog kabla 1858. godine, noseći čestitku od 98 reči britanske kraljice Viktorije američkom predsedniku Džejmsu Bjukenenu, kojoj je bilo potrebno više od 16 sati da stigne. Značaj podvodnih kablova od tada je eksponencijalno porastao.

Danas jedno optičko vlakno u savremenim podmorskim kablovima može prenositi količinu podataka jednaku približno 150 miliona istovremenih telefonskih poziva brzinom svetlosti, prema podacima Međunarodnog komiteta za zaštitu kablova.

Praksa ometanja podvodnih komunikacionih kablova datira skoro dva veka unazad, još od postavljanja prvog telegrafskog kabla u Lamanšu 1850. godine. Među prvim potezima Britanije u Prvom svetskom ratu bilo je presecanje ključnih nemačkih telegrafskih kablova, čime su prekinute komunikacije sa njenim snagama.

Većina savremenih oštećenja kablova izaziva minimalne poremećaje jer operateri mogu brzo da preusmere saobraćaj preko globalne mreže podmorskih sistema. Ipak, svako veliko oštećenje danas bi imalo mnogo ozbiljnije posledice nego u doba telegrafa, s obzirom na gotovo potpunu zavisnost sveta od protoka podataka kroz ove kablove.

Aktuelni rat u Iranu mogao bi ozbiljno da zakomplikuje pokušaje popravke kablova jer brodovi za održavanje moraju dugo da ostanu nepomični tokom otklanjanja kvarova, navode stručnjaci. Dodatni problem predstavlja činjenica da je od pet brodova za održavanje koji inače rade u regionu samo jedan ostao unutar Persijskog zaliva, prema rečima Moldina.

Oponašanje Sueckog kanala

Iranski mediji predstavljaju predlog naplate za podmorske kablove koji prolaze kroz njihove vode kao usklađen sa međunarodnim pravom, pozivajući se na Konvenciju Ujedinjenih nacija o pravu mora iz 1982. godine, koja sadrži odredbe koje regulišu podmorske kablove.

Iako je Iran potpisao, ali nije ratifikovao konvenciju, pravna zajednica smatra da je ona obavezujuća kao deo običajnog međunarodnog prava. Član 79 konvencije navodi da obalne države imaju pravo da postavljaju uslove za kablove ili cevovode koji ulaze na njihovu teritoriju ili u teritorijalne vode.

Iranski mediji ukazuju na Egipat kao primer. Kairo je iskoristio strateški položaj Sueckog kanala kako bi postao domaćin brojnim podmorskim kablovima koji povezuju Evropu i Aziju, ostvarujući stotine miliona dolara godišnje od tranzitnih i licencnih naknada.

Međutim, Suecki kanal je veštački plovni put prokopan kroz egipatsku teritoriju, dok je Ormuski moreuz prirodni moreuz kojim upravlja drugačiji pravni okvir, prema rečima jednog stručnjaka za međunarodno pravo.

– Naravno, za postojeće kablove Iran mora da poštuje ugovor koji je sklopljen kada je kabl postavljen – rekla je Irini Papanikolopulu, profesorka međunarodnog prava na SOAS Univerzitetu u Londonu, za CNN.

– Ali za nove kablove, svaka država, uključujući Iran, može odlučiti da li i pod kojim uslovima kablovi mogu biti postavljeni u njenom teritorijalnom moru.

Esfandijari iz „Blumberg ekonomiksa“ rekla je da je Iran „teoretski znao“ da ima uticaj nad moreuzom, ali nije bio siguran koliki bi efekat imao ukoliko bi ostvario te pretnje.

Sada je, dodala je ona, Teheran „otkrio koliki je taj uticaj“.