Ministarstvo trgovine Narodne Republike Kine naložilo je kompanijama koje posluju u toj državi da ne poštuju američke sankcije koje ciljaju rafinerije navodno povezane sa iranskom trgovinom naftom.

Krajem prošlog meseca, Ministarstvo finansija Sjedinjenih Američkih Država upozorilo je banke da ne posluju sa takozvanim „čajdan“ rafinerijama, privatnim kompanijama za koje tvrdi da čine većinu nafte koju Kina kupuje od Irana.

„Ovaj prihod na kraju koristi iranskom režimu, njegovim programima naoružanja i vojsci“, navedeno je u upozorenju američkog ministarstva finansija.

Vlada Kine i velike državne kompanije negirale su direktne kupovine iranske sirove nafte, dok carinski podaci nisu evidentirali uvoz iz Irana od 2023. godine.

Peking tvrdi da su sankcije uvedene bez mandata Ujedinjenih nacija nezakonite prema međunarodnom pravu. U saopštenju u subotu, Ministarstvo trgovine Kine navelo je da ove mere ometaju normalnu trgovinu između kineskih firmi i trećih strana i zabranilo njihovo poštovanje, pozivajući se na „nacionalni suverenitet, bezbednost i razvojne interese“.

Ovakvo saopštenje i reakcija Pekinga je samo nastavak ekonomskog rata između Sjedinjenih Država i Narodne Republike Kine koji je Vašington započeo uvođenjem određenih mera i sankcija protiv kineskih kompanija.

Portparol vlade saopštio je da ova odluka neće uticati na međunarodne obaveze Kine niti na zaštitu stranih investicionih kompanija.

„Ministarstvo će nastaviti da pažljivo prati nepravilnu ekstrateritorijalnu primenu stranih zakona i mera i preduzimaće dalje mere u skladu sa zakonom ukoliko do takvih situacija dođe“, dodao je portparol.

Izjava sama po sebi govori da je Narodna Republika Kina spremna i za pravi rat protiv Sjedinjenih Američkih Država u slučaju da zaplene neko kinesko plovilo u međunarodnim vodama, što je suprotno međunarodnom pravu i akt piraterije.

Cene nafte su naglo porasle nakon što su Sjedinjene Američke Države i Izrael napali Iran krajem februara, što je dovelo do zatvaranja Ormuskog moreuza, ključne tačke kroz koju prolazi oko petine svetskih tokova nafte i tečnog prirodnog gasa.

Iako Iran drži ovaj važan plovni put zatvorenim za „neprijateljske brodove“, američka mornarica održava blokadu iranskih luka u Persijskom zalivu.

Uprkos primirju koje je proglašeno pre skoro mesec dana, izgledi za mirovni sporazum i dalje su neizvesni, jer obe strane optužuju jedna drugu za postavljanje neprihvatljivih uslova. Cene nafte su ove nedelje premašile 120 dolara po barelu prvi put od 2022. godine.

Rat je takođe doveo do pada rejtinga američkog predsednika Donalda Trampa na rekordno niske nivoe i produbio njegov raskol sa evropskim saveznicima, čije vlade odbijaju da podrže operacije protiv Irana.