Mogućnost da se nekoliko hiljada američkih vojnika prebaci bliže ruskim granicama izazvala je veliku pažnju u Evropi i Moskvi, nakon što su Poljska i Litvanija otvoreno poručile da su spremne da prihvate američke trupe ukoliko Vašington odluči da ih povuče iz Nemačke.

Predsednici Litvanije i Poljske, Gitanas Nauseda i Karol Navrocki, saopštili su na zajedničkoj konferenciji za novinare da njihove zemlje imaju kapacitete i infrastrukturu za raspoređivanje dodatnih američkih snaga.

– Pre svega, zainteresovani smo da osiguramo da trupe koje se povlače iz Nemačke ostanu u Evropi. Spremni smo da ih dočekamo i spremni smo da prihvatimo što više saveznika – rekao je Nauseda.

Poljski predsednik Karol Navrocki istakao je da je njegova zemlja takođe spremna da primi američke vojnike ukoliko Vašington donese takvu odluku.

Pentagon planira povlačenje iz Nemačke

Rojters je početkom maja, pozivajući se na izvore iz Pentagona, objavio da Sjedinjene Države planiraju povlačenje oko 5.000 vojnika iz Nemačke tokom narednih šest do dvanaest meseci.

Američki portal NewsNation naveo je da je razlog za takvu odluku nezadovoljstvo administracije Donalda Trampa ponašanjem evropskih saveznika.

Prema tim navodima, Vašington smatra da pojedine evropske države nisu pokazale nivo podrške koji je Bela kuća očekivala tokom sukoba sa Iranom.

Tramp žestoko udario na Merca

Donald Tramp prethodnih meseci više puta je kritikovao nemačkog kancelara Fridriha Merca, posebno zbog njegovog pristupa iranskom nuklearnom programu.

Američki predsednik ocenio je da nemački lider „ne zna o čemu govori“.

– Da je Iran imao nuklearno oružje, ceo svet bi bio talac – rekao je Tramp.

On je poručio i da njegova administracija radi ono što su druge zemlje ili prethodne američke administracije morale odavno da urade kada je reč o Iranu.

– Nije ni čudo što Nemačka stoji tako loše – ekonomski i na druge načine – dodao je Tramp.

Amerika razmatra povlačenje i iz Italije i Španije

Pored Nemačke, američki predsednik je nagovestio da Vašington razmatra mogućnost smanjenja ili povlačenja vojnih kontingenata i iz Italije i Španije.

Razlog za to, prema njegovim rečima, jeste nedovoljna podrška koju su te zemlje pružile SAD tokom sukoba sa Iranom.

– A zašto da ne? Italija nam uopšte nije pomogla, a Španija se ponašala užasno. Pomagali smo im oko Ukrajine, ali kada su nama bili potrebni, nisu bili tu – rekao je Tramp.

Tramp: NATO me gadi

Još snažnije reakcije izazvala je Trampova izjava iz aprila, kada je otvoreno priznao da razmatra mogućnost izlaska SAD iz NATO-a.

Američki predsednik tada je rekao da oseća „gađenje“ prema alijansi zbog, kako tvrdi, nedostatka podrške Vašingtonu tokom operacije protiv Irana.

Odgovor saveznika opisao je kao „neizbrisivu mrlju“.

Istovremeno, Tramp je ocenio da su evropske članice NATO-a „stvorile haos“ u Ukrajini.

– Problemi Ukrajine se ne tiču Sjedinjenih Država, jer nas deli okean. Ali njih se tiču – rekao je Tramp govoreći o evropskim državama.

Novi pritisak na ruske granice

Mogućnost raspoređivanja dodatnih američkih trupa u Poljskoj i Litvaniji mogla bi dodatno podići tenzije između NATO-a i Rusije.

Moskva već godinama upozorava da širenje vojne infrastrukture Alijanse ka ruskim granicama smatra ozbiljnom bezbednosnom pretnjom.

Ukoliko dođe do prebacivanja hiljada američkih vojnika iz Nemačke u istočnu Evropu, to bi predstavljalo jedno od najvećih jačanja američkog prisustva na granicama Rusije poslednjih godina.