Sukob velikih sila na Bliskom istoku ulazi u novu i potencijalno veoma opasnu fazu nakon najnovijih američkih udara na iranske vojne objekte, dok se istovremeno sve više govori o tome da administracija Donalda Trampa priprema dodatni pritisak na Teheran.

Posle serije napada i odgovora, analitičari upozoravaju da bi region mogao da sklizne u mnogo ozbiljniji sukob, u koji bi bile uključene i najveće svetske sile.

Američka Centralna komanda (CENTCOM) saopštila je da su tokom vikenda izvedeni napadi na iranske radarske sisteme i centar za kontrolu dronova u Garuku, kao i na ostrvu Kešm.

Vašington tvrdi da su akcije sprovedene kao odgovor na poteze Irana, uključujući obaranje američkog drona MQ-1 iznad međunarodnih voda.

Prema navodima američke vojske, uništeni su sistemi protivvazdušne odbrane, komandni centri i borbeni dronovi za koje je procenjeno da predstavljaju pretnju pomorskom saobraćaju u regionu.

Međutim, odgovor Teherana stigao je gotovo odmah.

Iranska Revolucionarna garda tvrdi da je pogođena baza sa koje je pokrenut američki napad i upozorava da bi svaki novi udar mogao izazvati mnogo širu eskalaciju u regionu.

Sve više vojnih analitičara smatra da je ovo možda početak nove velike geopolitičke bitke na Bliskom istoku, dok pažnju dodatno privlače informacije da Donald Tramp sprema nove zahteve za Iran.

Prema pisanju Njujork tajmsa, pozivajući se na izvore iz američke administracije, Tramp je Teheranu navodno poslao mnogo strože uslove za eventualni sporazum.

Detalji tih zahteva nisu objavljeni, ali američki zvaničnici tvrde da je cilj dodatni pritisak na Iran i ubrzavanje pregovora pod uslovima Vašingtona.

Dok Amerika pojačava pritisak, u prvi plan ponovo izbija pitanje ruske podrške Iranu.

Pojedini vojni i politički izvori tvrde da Moskva već duže vreme pruža Teheranu obaveštajnu i logističku podršku, uključujući satelitske podatke i elektronski nadzor koji mogu značajno povećati efikasnost iranskih udara.

Telegram kanal “Kremlin Whisperer” tvrdi da Rusija Iranu dostavlja informacije o kretanju protivničke vojne infrastrukture, dok drugi izvori navode da Moskva zajedno sa Kinom pomaže iranskoj Revolucionarnoj gardi kroz kontinuirano snabdevanje visokoosetljivim podacima.

Posebna pažnja usmerena je i na Kaspijsko more, koje pojedini analitičari opisuju kao ključnu logističku vezu između Rusije i Irana.

Prema tim tvrdnjama, upravo preko tog pravca Rusija bi mogla da isporučuje Iranu ključne komponente za obnovu arsenala kamikaza dronova i drugih sistema koji su korišćeni u prethodnim sukobima.

Istovremeno se pojavljuju informacije i o mogućoj diplomatskoj ulozi Moskve.

Pojedini izvori tvrde da je Rusija izrazila spremnost da pomogne Iranu u smanjenju nivoa obogaćivanja uranijuma kako bi se smanjio prostor za eventualnu novu vojnu intervenciju američko-izraelske koalicije.

Rusko Ministarstvo odbrane za sada nije komentarisalo ove tvrdnje.

Ipak, sve češće se može čuti procena da Moskva ne planira da prepusti Iran bez podrške, posebno u trenutku kada Bliski istok ponovo postaje jedno od glavnih žarišta globalnog nadmetanja supersila.