Umesto uobičajenog hladnog vremena koje donose maj i jun, glavni grad Perua, Lima, doživljava pravo letnje vreme. Temperature su porasle na oko 27 °C, pa su ljudi pohrlili na plaže i kupanje u okeanu. Temperature mora duž obale porasle su skoro 5,5 °C iznad proseka, a u gradu Paita na severu Perua čak 7,9 °C iznad normalnih vrednosti.

Razlog je talas rekordno tople vode ispod površine okeana koji se kreće preko Pacifika poslednja dva meseca i sada stiže do peruanske obale. Ovaj talas je povezan sa razvojem fenomena El Ninja, koji bi, prema najnovijim modelima, mogao postati najjači zabeležen u istoriji, piše Vašington post.

Abraham Levi, direktor meteorološke konsultantske firme u Peruu, opisao je vrućinu okeana kao „nešto nezamislivo u normalnoj godini“ i rekao da Peruanci sa zabrinutošću prate situaciju, čak i kada koriste prijatno vreme da provedu vreme napolju.

Šta je tačno El Ninjo?

El Ninjo je prirodni klimatski fenomen koji se javlja kada površinske vode u centralnom i istočnom Tihom okeanu postanu toplije nego obično, utičući na vremenske obrasce širom sveta.

Obično, pasati (stalni vetrovi) guraju toplu vodu ka zapadnom Pacifiku, blizu Australije i Indonezije. Tokom El Ninja, ovi vetrovi slabe ili menjaju smer, gurajući toplu vodu ka obalama Južne Amerike.

Posledice El Ninja mogu biti različite: jake kiše i poplave u delovima Južne Amerike, suše u Australiji, Indoneziji i delovima Afrike, blaže zime u delovima Severne Amerike, ali i, na primer, promene u ribolovu jer toplija voda menja morske ekosisteme.

El Ninjo se obično javlja svake 3 do 5 godina i traje od nekoliko meseci do godinu dana. Takođe ima i svoju suprotnost, La Ninju, kada su vode Pacifika hladnije nego obično. Oba fenomena su deo šireg klimatskog sistema nazvanog ENSO (El Ninjo–Južna oscilacija).

Najjači ikada zabeležen?

Evropski centar za srednjoročne vremenske prognoze (ECMWF) objavio je nove prognoze da bi temperatura centralnog ekvatorijalnog Pacifika mogla porasti za čak 3,5°C iznad proseka do novembra. Ovo bi premašilo rekord postavljen 2015. i 1877. godine, a efekti bi se mogli osećati do 2027. godine.

U nekim delovima sveta, kao što je Peru, posledice se već osećaju.

„Posledice se već osećaju u ribarskom sektoru zbog obustave industrijskog ribolova inćuna, jednog od najvećih ribarstava na svetu“, rekao je Levi.

Levi upozorava da iznenadno zagrevanje priobalnih voda, lokalno poznato kao El Ninjo Kostero, nosi „potencijal za katastrofalne padavine duž peruanske obale“, posebno tokom kišne sezone, koja traje od decembra do aprila.

„Jak ili veoma jak El Ninjo Kostero je pitanje od velikog značaja za nacionalnu bezbednost Perua“, rekao je on.

BONUS VIDEO

1