- Bilo bi nam drago kada bi se neki od vas odlučili vratiti u Hrvatsku i sa novim entuzijazmom i energijom doprineti demografskoj obnovi Hrvatske - rekao je Plenković, pozdravljajući petu generaciju učesnika programa Letnje škole "Domovina".

Navodeći da Hrvatska godišnje ulaže oko 820 miliona evra u demografsku revitalizaciju, Plenković je ovo pitanje nazvao fundamentalnim i ključnim problemom hrvatskog naroda u poslednjih sedamdesetak godina.

- Što znači da nas je svake godine sve manje - objasnio je premijer, prenosi Jutarnji list.

U okviru programa Centralnog ureda za Hrvate u inostranstvu i Udruženja hrvatsko-američkih stručnjaka (ACAP), članovi hrvatske dijaspore između 18 i 30 godina imaće priliku da iz prve ruke dožive prirodno, kulturno i istorijsko nasleđe Hrvatske tokom dve nedelje, od 1. do 13. juna.

Neki od gradova koje će učesnici programa posetiti su Dubrovnik, Zadar, Sinj, Split, Varaždin, Vukovar i Zagreb. Plenković im je rekao da je njihov program bogat i da će "videti više za dve nedelje nego mnogi Hrvati koji su ceo život živeli u Hrvatskoj".

Nadao se da će im ove dve nedelje biti podsticaj da se vrate, a možda čak i ostanu u Hrvatskoj. Od 2019. godine program uspešno povezuje hrvatske zajednice širom sveta, a sprovodi se sa ciljem jačanja hrvatskog identiteta i svesti o pripadnosti hrvatske dijaspore jednom i nedeljivom hrvatskom narodu, podsticanja globalnog umrežavanja Hrvata i kulturne i naučne saradnje između Hrvatske i mladih generacija njene dijaspore.

Premijer je zahvalio učesnicima na interesovanju za svoju domovinu, ali i za svoje pretke koji su, u "manje strukturiranim uslovima", uspeli da sačuvaju svoje korene i veze sa Hrvatskom.

Za koga li planira da otima teritoriju?

Bitno je naglasiti da je upravo Plenković nedavno govorio o rečnoj granici sa Srbijom, indirektno otkrivajući svoje želje da hoće Hrvatskoj da pripoji delove Apatina, Sombora i Bačke Palanke, iako, po svemu sudeći, nema dovoljno Hrvata ni za zemlju s trenutnom teritorijom.

Takođe, malo nakon toga, on je svojim sunarodnicima u Srbiji poručio da "nikako ne treba da se asimiluju", istovremeno im obećavajući finansijsku pomoć države ukoliko "ostanu Hrvati".

Hrvatska i dalje u vrhu EU po broju migranata na 1.000 stanovnika

U 2024. godini u Hrvatsku se doselilo 70,4 hiljade ljudi, uključujući 13,3 hiljade hrvatskih državljana, skoro pet hiljada državljana EU i 52,3 hiljade državljana zemalja van EU. Nepal, Bosna i Hercegovina, Nemačka, Srbija i Indija su pet glavnih zemalja iz kojih je došlo najviše ljudi. Treba napomenuti da broj imigranata u Hrvatskoj ne uključuje sve strane radnike koji su dobili dozvolu za boravak i rad u 2024. godini, jer ih je bilo mnogo više, već samo one koji su u Hrvatskoj godinu dana ili duže i tako postaju deo stalnog stanovništva ove zemlje, navodi Večernji list.