Prema podacima istraživača, tokom 2025. godine zabeleženo je čak 65 sukoba u kojima je učestvovala najmanje jedna država. Istovremeno, broj direktnih međudržavnih sukoba udvostručio se drugu godinu zaredom – sa dva u 2023. na osam prošle godine.

Među njima su rat Rusije i Ukrajine, sukobi između Irana i Izraela, Indije i Pakistana, kao i Izraela i Sirije.

Jedna od najkrvavijih godina modernog doba

1

Istraživači navode da je 13 sukoba tokom 2025. godine dostiglo nivo rata, odnosno da je u svakom od njih poginulo najmanje 1.000 ljudi tokom jedne kalendarske godine.

Ukupno je više od 244.600 ljudi izgubilo život u organizovanom nasilju, što predstavlja drugi najveći broj žrtava od genocida u Ruandi 1994. godine.

 - Ne radi se samo o većem broju sukoba, već i o veoma visokom nivou smrtonosnog nasilja - rekla je Tereza Peterson, viša analitičarka i rukovodilac projekta UCDP.

Direktor programa Magnus Oberg upozorio je da se međunarodni poredak uspostavljen posle Drugog svetskog rata sve više urušava.

 - Porast međudržavnih sukoba traje više od jedne decenije i dodatno se ubrzava. Rusija, Kina, a sada i Sjedinjene Američke Države, napuštaju taj poredak ili ga otvoreno dovode u pitanje - rekao je Oberg.

Rat Rusije i Ukrajine ostaje najkrvaviji

Najveći sukob i dalje je rat između Rusije i Ukrajine, koji traje od 2022. godine.

Prema procenama istraživača, tokom 2025. godine na obe strane poginulo je najmanje 97.400 ljudi, što čini čak 62 odsto svih poginulih na bojištima širom sveta.

Ipak, autori studije naglašavaju da povećan broj sukoba ne znači da je treći svetski rat neizbežan.

 - Veći broj sukoba povećava rizik od prelivanja i uvlačenja novih država, ali svetski ratovi su veoma retki događaji - rekao je koautor studije Šon Dejvis.

On upozorava da je verovatniji scenario izbijanje regionalnih ratova velikih sila, uključujući i mogućnost nuklearnog sukoba.

Eksplozija nasilja nad civilima

Posebnu zabrinutost izaziva dramatičan porast nasilja nad civilnim stanovništvom.

Tokom prošle godine ubijeno je oko 76.500 nenaoružanih civila, što predstavlja povećanje od čak 400 odsto u odnosu na 2024. godinu i najveći broj takvih žrtava od genocida u Ruandi.

Veliki deo tog nasilja vezuje se za Sudan, gde su Snage za brzu podršku (RSF) tokom opsade El Fašera optužene za masovna ubistva, silovanja i etničko čišćenje.

Prema procenama istraživača, samo u tom gradu do kraja godine ubijeno je oko 60.000 civila.

 - Događaji u El Fašeru izdvajaju se čak i iz istorijske perspektive - rekla je Petersonova.

Sirija je takođe bila među glavnim žarištima nasilja nad civilima nakon pada režima Bašara al Asada.

Iako najnovija studija ne zaključuje da je treći svetski rat neposredno pred izbijanjem, upozorava da je međunarodni sistem danas nestabilniji nego u bilo kom trenutku od završetka Drugog svetskog rata.