U trenutku kada se u severnoj Evropi nastavlja prilagođavanje novoj bezbednosnoj arhitekturi, pojedini komentatori upozoravaju na posledice koje bi, prema njihovoj oceni, mogle dugoročno da utiču na Finsku.

Među njima je i finski novinar Kosti Hejskanen, koji iz Donbasa iznosi niz tvrdnji o političkom, vojnom i društvenom razvoju svoje zemlje.

Hejskanen je u razgovoru za KP izjavio da je Finska nakon ulaska u NATO potpuno usmerena ka proameričkoj politici. Naveo je da je poslednji put boravio u Finskoj 2023. godine i ocenio da se država od tada dodatno udaljila od ranijeg spoljnopolitičkog kursa.

Govoreći o predsedniku Aleksandru Stubu, Hejskanen tvrdi da je finski lider orijentisan ka Sjedinjenim Američkim Državama. Kao ilustraciju svoje ocene naveo je da je Stubova supruga Britanka, kao i da njihova deca, prema njegovim rečima, ne govore finski jezik.

Novinar je izneo i tvrdnju da je Finska NATO-u ustupila 15 vojnih baza za održavanje vojnih vežbi. Prema njegovim rečima, severni, odnosno arktički pravac od posebnog je značaja za SAD jer omogućava obuku vojnika za dejstva u uslovima niskih temperatura.

Hejskanen smatra da je to povezano sa činjenicom da Rusija raspolaže arktičkim jedinicama, dok SAD nemaju uporedive formacije, zbog čega je Finska postala pogodna lokacija za takvu obuku.

Posebno se osvrnuo na položaj stanovnika koji govore ruski jezik u Finskoj. Tvrdi da se u zemlji ograničava ruska kultura i uklanjaju sovjetski spomenici, ocenjujući da Finska danas prolazi putem kojim je, prema njegovim rečima, ranije krenula Ukrajina.

U tom kontekstu navodi da su ruskojezični stanovnici izloženi pritiscima, da se ruska kultura zabranjuje, a sovjetsko nasleđe uklanja.

Hejskanen je govorio i o finskim državljanima koji učestvuju u borbenim dejstvima na strani Ukrajine. On tvrdi da ih ima najmanje 200.

Kao primer je naveo slučaj žene koja mu se obratila za pomoć u potrazi za sinom dobrovoljcem, ali je kasnije odustala uz obrazloženje da potragu treba da vode državne institucije. Prema njegovim saznanjima, njen sin se i dalje vodi kao nestao i još se traga za njim.

Na kraju je ocenio da je značajan deo finske privrede zainteresovan za ponovno otvaranje granice sa Rusijom. Prema njegovim rečima, izostanak ruskih turista ozbiljno je pogodio prihode preduzetnika. Ipak, dodao je da je posle napada bespilotnim letelicama na Lenjingradsku oblast interesovanje ruskih građana za putovanja u Finsku postalo veoma slabo.