Ministri Mercove vlade u sredu su prihvatili predlog reforme obaveštajnog sistema, čime je napravljen veliki korak ka ostvarenju dugogodišnjih planova za jačanje nemačkih obaveštajnih službi i davanje znatno širih ovlašćenja njihovim agentima.

Prema predloženoj reformi, agenti nemačke Savezne obaveštajne službe (BND) mogli bi da izvode sabotaže, sprovode ofanzivne sajber operacije i preduzimaju znatno agresivnije špijunske akcije. Do sada su uglavnom bili ograničeni na prikupljanje informacija zbog restrikcija koje je Nemačka namerno uvela nakon Drugog svetskog rata kako bi sprečila ponavljanje zloupotreba karakterističnih za nacistički obaveštajni aparat.

Međutim, zbog sve veće pretnje ruskih sabotaža i operacija uticaja, ali i straha da bi američki predsednik Donald Tramp mogao da ograniči razmenu obaveštajnih podataka ili je iskoristi kao sredstvo političkog pritiska, Mercova vlada odlučila je da krene u istorijsko jačanje nemačkog obaveštajnog aparata.

„Svakodnevno smo meta špijunaže, sabotaža, sajber napada i tajnih operacija stranih sila kojima je cilj da destabilizuju Nemačku, nanesu štetu našoj zemlji i izazovu političke i društvene promene unutar nje“, rekao je ministar unutrašnjih poslova Aleksander Dobrint novinarima nakon sednice vlade u Berlinu.

„Naš zadatak je da neprestano prilagođavamo zaštitnu ulogu države tim novim vrstama pretnji“, dodao je.

Reformu još moraju da odobre oba doma nemačkog parlamenta, a na snagu bi trebalo da stupi do 2027. godine.

„Previše zavisimo od drugih“

Nina Varken, šefica kabineta kancelara zadužena za reformu BND-a, poručila je da Nemačka više ne može da priušti toliku zavisnost od stranih saveznika kada je reč o složenim obaveštajnim operacijama koje sama do sada nije mogla da sprovodi.

„Do sada smo se, i to treba objektivno priznati, u previše bezbednosnih oblasti previše oslanjali na naše partnere da nam pomognu da obezbedimo sopstvenu bezbednost“, rekla je Varken.

„Jednostavno rečeno, previše zavisimo od pomoći obaveštajnih službi drugih država. A u previše oblasti ta pomoć je jednosmerna.“

Nemačka posleratna spoljna obaveštajna služba osnovana je 1956. godine uz znatno stroža zakonska ograničenja od onih koja važe za obaveštajne službe u mnogim drugim zemljama. Jedna od posledica takvog sistema bila je izrazita zavisnost Nemačke od Sjedinjenih Država u prikupljanju obaveštajnih podataka.

Zbog rastuće pretnje iz Rusije, vodeći nemački političari sada tvrde da je došlo vreme da se njihovim špijunima omogući znatno snažniji odgovor. Rasprava je dobila dodatnu težinu nakon što je prošle nedelje na aerodromu Lajpcig/Hale na istoku Nemačke uočen dron sa eksplozivom, pronađen u blizini ukrajinskog aviona Antonov koji se koristi za prevoz municije.

Dobrint nakon incidenta nije direktno optužio Rusiju za upad drona, ali je rekao da je „hibridna pretnja očigledna“ i da iza takvih operacija ne stoje amateri, već da su one „često povezane sa stranim silama“. U sredu je kazao da se rezultati istrage incidenta još čekaju.

Bezbednosna situacija u Nemačkoj „znatno se pogoršala“ nakon početka ruske invazije na Ukrajinu, navodi se u prošlogodišnjem izveštaju nemačke unutrašnje obaveštajne službe.

Šta uključuje nova reforma?

Nova reforma omogućila bi nemačkim službama da na hibridne pretnje poput incidenta u Lajpcigu više ne odgovaraju samo prikupljanjem podataka, već i konkretnim operacijama.

Mere bi mogle da uključuju javno razotkrivanje odgovornih osoba, uništavanje njihove imovine, sabotiranje eksploziva pre planiranog napada ili podmetanje lažnih obaveštajnih podataka protivniku nakon incidenta. Svaka protivmera morala bi da bude direktno povezana sa prvobitnim napadom i ne bi smela da ugrozi ljudski život ili telesnu bezbednost.

„Proširujemo tehničke sposobnosti obaveštajnih službi i dajemo im aktivna, operativna ovlašćenja“, rekao je Dobrint.

„Nije reč samo o tome da službama omogućimo da u budućnosti bolje vide i čuju i brže analiziraju informacije. Pre svega želimo da im omogućimo da aktivno deluju protiv naših napadača i protivnika.“

BND bi istovremeno trebalo da bude oslobođen dela sadašnjih ograničenja vezanih za zaštitu podataka. To bi mu omogućilo širu primenu tehnologija poput veštačke inteligencije i sistema za prepoznavanje lica, kao i duže čuvanje prikupljenih podataka.

Agencija bi u narednim godinama trebalo da dobije i znatno više novca. Mercova vlada ove godine je budžet BND-a povećala za oko 26 odsto, na 1,51 milijardu evra.