Predsednica Evropske centralne banke Kristin Lagard iznela je sumornu dijagnozu evropske ekonomije, upozoravajući da se model na kojem je kontinent gradio prosperitet posle Drugog svetskog rata verovatno neće vratiti u obliku kakav je nekada postojao.

Govoreći u Ženevi pred liderima vodećih svetskih kompanija na sastanku Međunarodnog poslovnog saveta u okviru Svetskog ekonomskog foruma, Lagard je ukazala da su pod pritiskom sva tri ključna stuba na kojima je počivala evropska privreda.

Reč je o otvorenoj globalnoj trgovini, konkurentnoj industriji potpomognutoj relativno jeftinom energijom i stabilnom geopolitičkom poretku.

Globalizacija više nije sigurna karta

Evropa je decenijama bila jedna od najvećih dobitnica otvorene svetske trgovine. Njena industrija mogla je da izvozi širom sveta, dok su međunarodni lanci snabdevanja postajali sve razvijeniji.

Lagard upozorava da više nema garancija da će se takav proces nastaviti.

Samo tokom prošle godine širom sveta uvedeno je više od 2.500 trgovinskih ograničenja, zbog čega dalje širenje globalne trgovine više ne može da se podrazumeva.

Drugim rečima, svet na kojem je Evropa izgradila veliki deo svog ekonomskog uspeha ubrzano se menja.

Jeftinoj energiji je došao kraj

Drugi veliki problem pogađa samo srce evropske industrije.

Evropa je dugo bila snažna u proizvodnji tehnologija srednjeg nivoa složenosti, a jedan od razloga bila je dostupnost relativno jeftine energije.

Ta prednost se, međutim, istopila.

Prema podacima koje je iznela Lagard, cene električne energije za energetski intenzivne industrije u Evropskoj uniji prošle godine bile su u proseku više nego dvostruko veće nego u SAD, ali i približno 50 odsto više nego u Kini.

Istovremeno, Kina više nije samo proizvođač jeftinije robe.

Peking se ubrzano penje kroz tehnološki i industrijski lanac vrednosti i danas direktno konkuriše evrozoni u gotovo 40 odsto sektora u kojima Evropa ima komparativnu prednost.

Početkom ovog veka taj procenat iznosio je oko 25 odsto.

Kina joj diše za vratom

To znači da se evropska industrija našla između dva ozbiljna problema: energija je skuplja nego kod najvećih konkurenata, dok Kina sve više ulazi upravo u industrijske oblasti koje su tradicionalno predstavljale evropsku snagu.

Treći stub koji se ljulja jeste geopolitička stabilnost.

Poredak koji je evropskim kompanijama omogućavao da razvijaju međunarodne lance snabdevanja sada je pod sve većim pritiskom.

Geopolitičke tenzije otkrivaju zavisnost Evrope od drugih delova sveta i stvaraju nova uska grla, dok se istovremeno povećavaju bezbednosni izazovi u neposrednom evropskom susedstvu.

Evropa ipak ima ogroman adut

Lagard, međutim, ne smatra da je Evropa ostala bez mogućnosti da odgovori na novu situaciju.

EU i dalje raspolaže najvećom mrežom trgovinskih sporazuma na svetu, snažnim proizvodnim kapacitetima i tržištem od približno 450 miliona ljudi u 27 država članica.

Upravo to ogromno unutrašnje tržište, prema njenom mišljenju, mora da postane novi izvor evropske ekonomske snage.

Problem je što jedinstveno tržište EU u praksi i dalje nije dovoljno jedinstveno.

Nacionalne razlike i različita pravila stvaraju prepreke kompanijama, dok je evropsko tržište kapitala takođe rascepkano.

Spremaju „EU Inc.“

Jedan od predloga kojim bi taj problem mogao da bude ublažen jeste projekat nazvan „EU Inc.“.

Ideja je da kompanije dobiju opcioni jedinstveni pravni oblik na nivou čitave Evropske unije. Firma bi tako mogla jednom da se registruje, a zatim da posluje prema istim pravilima širom EU.

Time bi se smanjile prepreke koje danas nastaju kada kompanija pokušava da posluje u više država članica.

Paralelno sa tim, evropski lideri žele da naprave mnogo integrisanije tržište kapitala.

Lideri EU obavezali su se da do kraja 2026. godine usvoje paket mera usmeren upravo ka tom cilju.

Poruka predsednice ECB je zato jasna: Evropa više ne može da računa na povratak ekonomskog sveta u kojem su joj otvorena globalna tržišta, jeftina energija i stabilan međunarodni poredak omogućavali rast. Ako želi da zadrži ekonomsku snagu, moraće mnogo više da se osloni na sopstveno ogromno tržište i ukloni prepreke koje ga i dalje dele.

Izvor: Evropska centralna banka / izlaganje Kristin Lagard