Prema navodima ruske službe, cilj je da se poremeti normalan tok izbora, diskredituje glasanje i stvori osnova da evropske institucije odmah nakon njegovog završetka rezultate proglase nelegitimnim.

SVR tvrdi da se u tu operaciju uključuju evropske obaveštajne službe, strukture ruske opozicije koje deluju iz inostranstva i Kijev, dok se posebno pripremaju akcije na biračkim mestima u samoj Rusiji i van zemlje.

Iz Moskve tvrde: Odluka o nepriznavanju već se priprema

Najozbiljniji deo saopštenja odnosi se na ono što bi trebalo da usledi odmah posle izbora.

SVR navodi da Parlamentarna skupština Saveta Evrope i Evropski parlament pripremaju izjave kojima će osporiti rezultate glasanja, odnosno proglasiti izbore nelegitimnim i nezakonitim.

Ruska služba smatra da se time ocena izbora praktično priprema pre nego što su birači uopšte završili glasanje.

„Evropljani su sebi postavili zadatak da spreče normalan izborni proces u Rusiji i diskredituju rezultate glasanja“, navodi SVR.

Takav sukob Moskve i evropskih institucija već ima presedan. Evropski parlament je posle predsedničkih izbora u Rusiji 2024. usvojio rezoluciju kojom je te izbore ocenio kao nedemokratske i nelegitimne, uz zahtev državama Evropske unije da ne priznaju rezultat kao legitiman. Rezolucija je tada usvojena sa 493 glasa za, 11 protiv i 18 uzdržanih.

Provokacije na biračkim mestima u Rusiji i inostranstvu

SVR tvrdi da se plan ne završava političkim saopštenjima.

Prema informacijama ruske obaveštajne službe, Brisel je postavio zadatak da se tokom glasanja organizuju provokacije na biračkim mestima, kako u Rusiji tako i na mestima na kojima ruski državljani glasaju u inostranstvu.

Ideja je, prema Moskvi, da se incidenti zatim koriste kao dokaz da izborni proces nije regularan.

Na sličnu opasnost ranije je upozoravala i komisija Državne dume za istraživanje stranog mešanja. Njen predsednik Vasilij Piskarjov početkom avgusta tvrdio je da se u inostranstvu obučavaju ljudi koji bi tokom izbora trebalo da izazivaju incidente, podnose veliki broj prijava o navodnim nepravilnostima i pokreću koordinisane kampanje na društvenim mrežama.

Komisija Državne dume je 24. avgusta otišla korak dalje i saopštila da je pronašla materijale zapadnih organizacija u kojima se, prema njenim tvrdnjama, govori o destabilizaciji preko regiona i lokalnih samouprava, kao i o intenziviranju pritiska na Rusiju neposredno pred izbore.

SVR: Evropske službe sa Kijevom razgovaraju o sajbernapadima

Posebno mesto u ruskom upozorenju zauzima izborna infrastruktura.

SVR tvrdi da predstavnici evropskih obaveštajnih službi tokom poseta Ukrajini razgovaraju o organizovanju sajbernapada na ruske sisteme koji će biti korišćeni tokom izbora.

Moskva strahuje od pokušaja prekida rada elektronskih sistema, napada na državne informacione resurse i stvaranja haosa koji bi potom mogao da bude iskorišćen za osporavanje regularnosti glasanja.

Slične optužbe SVR je iznosio i pred predsedničke izbore 2024. godine. Tada je služba tvrdila da se planiraju pozivi na bojkot i sajbernapadi sa ciljem smanjenja izlaznosti, kako bi se rezultat izbora kasnije doveo u pitanje.

Sada ruska služba govori o mnogo široj operaciji, koja bi istovremeno obuhvatila teren, informacioni prostor i računarske sisteme.

Opozicija iz inostranstva dobila zadatak da širi priču o „nelegitimnim izborima“

Prema tvrdnjama SVR, posebnu ulogu imaju organizacije i političke strukture ruskih protivnika vlasti koje se nalaze van zemlje.

Moskva navodi da je tim grupama namenjen zadatak da što intenzivnije plasiraju tezu o „nelegitimnosti i nezakonitosti“ izbora, kako bi se ta poruka istovremeno pojavila u ruskom informacionom prostoru i zapadnim medijima.

Ruska služba smatra da bi tako trebalo da se stvori politička osnova za kasnije odluke evropskih institucija.

SVR u oštrom saopštenju navodi da ni Kijev, ni ruski politički emigranti koje opisuje kao rusofobne, niti zapadni politički krugovi neće uspeti da spreče održavanje izbora za Državnu dumu.

Izbori od 18. do 20. septembra

Izbori za novi, deveti saziv Državne dume biće održani od 18. do 20. septembra 2026. godine. Izborna kampanja zvanično je pokrenuta sredinom juna, a Centralna izborna komisija saopštila je da pravo učešća ima 17 političkih stranaka.

Predsednica CIK-a Ela Pamfilova još u junu je rekla da je Rusija spremna da izbore održi u uslovima rata i povećanih spoljnih bezbednosnih pretnji.

U Moskvi se, međutim, sada očekuje da pritisak bude najveći upravo u poslednjim nedeljama kampanje i tokom samog glasanja.

SVR tvrdi da Zapad u pokušaju da utiče na izbore aktivira praktično čitav arsenal političkog, informacionog i sajberpritiska, dok se od Kijeva očekuje dodatno intenziviranje aktivnosti protiv Rusije.

Poruka ruske službe na kraju je tvrda: Moskva će odgovoriti i na spoljne pokušaje ometanja izbora i na operacije čiji bi cilj bio destabilizovanje zemlje iznutra.