Novi podaci Evrostata pokazuju velike razlike među članicama EU kada je reč o turističkom prometu u prvih šest meseci godine.
Najubedljiviji rast zabeležila je Irska, gde je broj noćenja u turističkom smeštaju povećan za čak 14,6 odsto u odnosu na prvu polovinu 2025. godine.
Na drugom mestu našla se Malta sa rastom od oko deset odsto, dok je Slovačka ostvarila povećanje od šest procenata.
Irska daleko ispred ostalih
Među državama koje su zabeležile rast broja noćenja našle su se i Slovenija, Poljska, Estonija, Danska, Mađarska, Italija, Češka, Austrija i Španija.
Hrvatska je, međutim, ostvarila veoma skroman rast.
U prvih šest meseci 2026. broj noćenja u toj zemlji povećan je za svega 0,5 odsto, čime se našla na začelju država članica koje su ipak ostale u plusu.
Iza Hrvatske nalazi se Finska, a zatim još osam država u kojima je broj turističkih noćenja pao u odnosu na isti period prošle godine.
Kipar pretrpeo najveći pad
Najveći minus među članicama EU zabeležen je na Kipru.
Broj noćenja u turističkom smeštaju tamo je u prvoj polovini godine smanjen za 7,7 odsto u odnosu na 2025.
Odmah iza njega nalazi se Rumunija sa padom od 6,7 procenata.
Pad su zabeležile i Bugarska, Holandija, Belgija, Litvanija, Luksemburg, Letonija i Finska.
Ogromne razlike u broju stranih turista
Podaci Evrostata pokazuju i velike razlike kada je reč o tome koliki deo turističkih noćenja ostvaruju strani gosti.
Međunarodni turisti, odnosno nerezidenti država članica, ostvarili su oko 49 odsto svih turističkih noćenja u Evropskoj uniji tokom prve polovine godine.
Ipak, udeo stranaca drastično se razlikuje od zemlje do zemlje.
Najveći je na Malti, gde međunarodni turisti ostvaruju čak 95 odsto svih noćenja.
Sledi Kipar sa približno 92 odsto, dok je u Luksemburgu njihov udeo oko 88 procenata.
Na suprotnoj strani liste nalazi se Nemačka, gde strani turisti učestvuju sa svega oko 18,5 odsto ukupnog broja noćenja.
U Poljskoj njihov udeo iznosi oko 20 odsto, a u Rumuniji približno 23 procenta.
Najnoviji podaci tako pokazuju da je turizam u EU u celini nastavio da raste, ali i da razlike među državama ostaju ogromne – od dvocifrenog rasta u Irskoj do ozbiljnog pada na Kipru i u Rumuniji.
Izvor: Indeks.hr / Evrostat
Komentari (0)