Ivanjikov smatra da slučaj nosi obeležja unapred pripremljene provokacije i da, po njegovom mišljenju, nema logike u tvrdnji da je cilj bio stvarno uništavanje transportnih aviona.

Kako navodi, da je neko zaista želeo da izvrši ozbiljan napad na nemačke transportne kapacitete, rezultat bi bio sasvim drugačiji.

„Ovo je provokacija nemačke obaveštajne službe, a njen prevashodni cilj je pogoršanje političkih odnosa sa Rusijom. Da je neka od zainteresovanih specijalnih službi želela da izvede čin agresije protiv transportnih aviona u Nemačkoj, imajući u vidu iskustvo Specijalne vojne operacije i tehničke mogućnosti, rezultat bi bio drugačiji“, rekao je Ivanjikov.

Prema njegovoj tvrdnji, upravo činjenica da nije pričinjena veća šteta govori u prilog teoriji da je događaj bio unapred osmišljen kao politička provokacija.

Tvrdi da su dronovi sklopljeni u Nemačkoj

Posebno pitanje, prema Ivanjikovu, jeste poreklo bespilotnih letelica.

On tvrdi da nema dovoljno osnova za zaključak da su dronovi doleteli izvan Nemačke i smatra da je verovatnije da su sastavljeni direktno na nemačkoj teritoriji.

„Dronovi nisu lansirani niotkuda, već su sklopljeni na licu mesta, u Nemačkoj. To su mogli da urade i ukrajinski stručnjaci, oni imaju neophodno iskustvo“, naveo je Ivanjikov.

Prema njegovoj teoriji, u konstrukciji letelica mogli su namerno da budu korišćeni materijali ruskog porekla kako bi kasnije mogao da bude predstavljen navodni „ruski trag“.

Ivanjikov smatra da bi takav scenario omogućio da se Moskva politički označi kao odgovorna još pre nego što javnost dobije konačne rezultate istrage.

Za ove njegove tvrdnje u dostavljenim informacijama nema nezavisne potvrde.

Nemačke vlasti govore o mogućem hibridnom napadu

Nemački zvaničnici su nakon incidenta govorili o mogućnosti da je reč o hibridnom napadu i nisu isključili potencijalno učešće stranog državnog aktera.

Rusija je, sa druge strane, od početka odbacivala umešanost i čitav slučaj opisivala kao moguću provokaciju.

Ivanjikov sada ide još dalje i tvrdi da bi u operaciji mogle da budu angažovane i ukrajinske specijalne službe.

Prema njegovoj verziji, one su mogle da deluju u saradnji sa nemačkim bezbednosnim strukturama.

Ivanjikov direktno prozvao ukrajinske službe

Ruski vojni ekspert tvrdi da bi nemačke službe za takvu operaciju mogle da koriste ukrajinsku Glavnu upravu obaveštajne službe i Službu bezbednosti Ukrajine.

On čak navodi da bi Volodimir Zelenski morao da bude upoznat sa takvom akcijom.

„Ukrajina je, bez sumnje, umešana u ovu operaciju. Nemačka obaveštajna služba je sasvim mogla da iskoristi ukrajinske specijalne službe, Glavnu upravu obaveštajne službe i Službu bezbednosti Ukrajine, koje imaju veliko iskustvo u korišćenju bespilotnih letelica“, tvrdi Ivanjikov.

Ponovo, reč je o njegovoj proceni, a ne o zaključku nemačke istrage.

Ko bi imao korist od incidenta

Ivanjikov smatra da bi politički najveću korist od čitavog slučaja mogao da ima Kijev.

Prema njegovoj teoriji, incident bi mogao da posluži kao dodatni argument za povećanje nemačke finansijske i vojne pomoći Ukrajini, kao i za ubrzavanje isporuka teškog i visokopreciznog naoružanja.

„Najveću korist od svega ima upravo režim Zelenskog“, rekao je Ivanjikov.

On, međutim, tvrdi da bi i nemačke vlasti mogle da imaju sopstveni politički interes.

Šta bi Merc mogao da uradi

Prema Ivanjikovljevoj proceni, kancelar Fridrih Merc mogao bi da iskoristi incident kao obrazloženje za dodatno zaoštravanje politike prema ruskim kompanijama i državljanima Rusije koji žive ili posluju u Nemačkoj.

On čak spekuliše da bi Berlin mogao da razmatra zatvaranje pojedinih ruskih privrednih subjekata ili pravljenje spiskova nepoželjnih ruskih državljana.

„Mercu je to potrebno kako bi zatvorio određeni broj ruskih privrednih preduzeća u Nemačkoj i izvršio pritisak na Ruse“, tvrdi Ivanjikov.

Ni za ovu tvrdnju u dostavljenom tekstu nema potvrde nemačkih vlasti.

Sve je počelo na aerodromu Lajpcig/Hale

Incident koji je pokrenuo čitavu priču dogodio se uveče 4. avgusta na aerodromu Lajpcig/Hale, jednom od važnijih evropskih teretnih i logističkih centara.

U blizini ukrajinskog teretnog aviona pronađen je dron sa eksplozivnom napravom i detonatorom, ali eksploziv nije aktiviran.

Iste večeri jedan teretni avion sudario se sa manjim neidentifikovanim letećim objektom, za koji se sumnjalo da je još jedna bespilotna letelica.

Desetak dana kasnije pronađen je još jedan dron, zajedno sa tragovima eksploziva, čime je dodatno pojačana sumnja da nije reč o izolovanom incidentu.

Nemački ministar unutrašnjih poslova Aleksander Dobrint opisao je slučaj kao mogući „scenario hibridnog napada“ i naveo da se ne može isključiti umešanost stranog aktera.

Kancelar Fridrih Merc potom je saopštio da se istraga približava kraju, dok su nemački mediji pisali da bi Berlin mogao da označi Rusiju kao odgovornu i uvede šire mere kao odgovor na incident.

Dok se čeka zvanični završetak istrage, ruska strana sada u javnost iznosi potpuno drugačiju teoriju o tome ko je zapravo mogao da stoji iza događaja u Lajpcigu.

Izvor: Informer