Na plenarnoj sednici Istočnog ekonomskog foruma u ​​Vladivostoku, ruski predsednik Vladimir Putin je rekao da šanse za mirovni sporazum sa Ukrajinom i dalje postoje, ali je i potvrdio da su ruske kompanije sada dekretom obavezne da finansiraju zaštitu svojih objekata od napada.

Iako su zvanični odnosi sa Kijevom na najnižem nivou, Putin tvrdi da se kontakti i dalje održavaju, pre svega preko obaveštajnih i bezbednosnih službi, piše Tass.

Naglasio je da održivi mirovni sporazum moraju postići direktno Rusija i Ukrajina, dok sve ostale zemlje u procesu mogu biti samo podrška. Međutim, upozorio je da nedavni pokušaji zaplene i napada na trgovačke brodove i pretnje civilnom vazduhoplovstvu predstavljaju direktan „državni terorizam“ u kome Zapad prećutno učestvuje, što dodatno komplikuje opciju pregovora.

Komentarišući česte ukrajinske udare na rusku teritoriju, Putin je bio jasan - ruski uzvratni napadi imaju za cilj da nateraju Kijev da „dobro razmisli“ pre novih akcija, dodajući da je trenutna situacija ozbiljno upozorenje svima „koji su otvorili ovu Pandorinu kutiju“.

Nema mobilizacije

Prema novom predsedničkom dekretu, ruski poslovni sektor, posebno naftne i gasne kompanije, obavezan je da ulaže sopstvena sredstva u protivvazdušnu odbranu i zaštitu kritične infrastrukture.

Putin je odlučno odbacio spekulacije da je reč o skrivenom planu nacionalizacije, navodeći da su nedavno uspešno odbijeni napadi ukrajinskih dronova na tri rafinerije i da je potrebno popraviti samo 10 odsto objekata.

Takođe je odbacio glasine o novom talasu mobilizacije u Rusiji, nazvavši ih neprijateljskom propagandnom kampanjom usmerenom na uticaj na predstojeće parlamentarne izbore. Naglasio je da ruski građani biraju da dobrovoljno idu u rat i potpisuju ugovore, praveći poređenje sa Ukrajinom, gde se, kako tvrdi, na ulicama sprovodi prisilna mobilizacija.

Otvoreni kanali sa Vašingtonom i ekonomija

Kada je reč o Sjedinjenim Državama, Putin je potvrdio da su kanali komunikacije sa Vašingtonom i imenovanim predstavnicima administracije Donalda Trampa i dalje funkcionalni.

Osvrćući se na domaću ekonomiju, izjavio je da je godišnja inflacija pala na 6,3 odsto i da Vlada i Centralna banka uspešno balansiraju „između Scile i Haribde“ kako bi sprečile pregrevanje sistema.

Naglasio je da je održavanje visoke ključne kamatne stope namerna odluka za očuvanje makroekonomske stabilnosti. BDP nastavlja da raste po stopi od oko 0,6 odsto, dok su realne plate u prvom kvartalu 2026. godine porasle za 6,3 odsto, tvrdi Putin.

Naglasio je da budžetski deficit nije kritičan zbog izuzetno niskog nivoa javnog duga, ali je upozorio da je stari ciklus velikih investicija završen i da Rusija mora da započne novi.

Putin je kao jedan od najvećih dugoročnih izazova izdvojio pad stope nataliteta. Napomenuo je da Ruskinje u proseku rađaju prvo dete tek sa 29 godina, isto kao i u Zapadnoj Evropi, zbog čega se sve ređe odlučuju za drugo dete, pa je najavio nove mere državne podrške porodicama, prenosi Tass.