Evropski zvaničnici su sve više zabrinuti da bi Rusija mogla da izvrši napade dronovima ili raketama na zemlje NATO-a u narednim mesecima. Strah raste nakon sve većeg broja incidenata, od ulaska u vazdušni prostor članica Alijanse do sabotaže i drugih hibridnih napada.

Neke zemlje se već pripremaju za moguće pogoršanje situacije. Nemačka priprema bolnice u slučaju rata i velikog broja ranjenika, Litvanija je ažurirala planove evakuacije, a NATO održava vojne vežbe na Baltiku. Belorusija je istovremeno održala velike vojne manevre u blizini Litvanije.

Poljski premijer Donald Tusk upozorio je u četvrtak da bi „u narednih nekoliko meseci“ Moskva mogla da pošalje dronove ili rakete na teritoriju zemalja NATO-a koje pomažu Ukrajini.

Makron sazvao hitan sastanak

Francuski predsednik Emanuel Makron pozvao je u petak lidere političkih stranaka i predsedničke kandidate za izbore 2027. godine na hitan sastanak o Ukrajini, Iranu i eskalaciji energetske krize.

On je nazvao Tuskova upozorenja „osnovanim i dobro dokumentovanim“ i najavio novi plan za zaštitu ključne infrastrukture u Francuskoj.

„Poslednjih nedelja, ruska hibridna pretnja Evropljanima i Francuskoj se intenzivirala“, rekao je Makron.

Upozorenje je stiglo i iz Finske. Predsednik Aleksandar Stub je rekao građanima da „vredi mentalno se pripremiti da se nešto desi“. Kao moguće pretnje pomenuo je sabotažu i ruske dronove.

Holandski premijer Rob Jeten takođe smatra da Tuskove reči treba shvatiti ozbiljno.

„Nije slučajno što poljski premijer govori tako odlučno. Moramo ovo upozorenje shvatiti veoma ozbiljno. Moramo dosledno pokazivati da ovo ne prihvatamo i da ćemo delovati ako bude potrebno“, rekao je on.

Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov upozorio je ove nedelje da bi se Evropa suočila sa „veoma kratkim“ ratom ako članice NATO-a pokušaju da napadnu Rusiju.

„Rusija je povećala intenzitet svojih aktivnosti i moramo ostati oprezni. Ovo se može posmatrati kao deo šireg trenda. Slična upozorenja smo čuli i ranije, i veoma je moguće da će ih biti još“, rekao je visoki evropski zvaničnik za odbranu.

Tenzije su dodatno porasle poslednjih nedelja nakon nekoliko incidenata. Borbeni avioni NATO-a oborili su ruski dron iznad Litvanije, ruski brod je ispalio signalne rakete na danski vojni helikopter, a Nemačka je povezala pokušaj napada dronom na aerodrom u Lajpcigu sa osobom osumnjičenom za špijunažu za Rusiju.

U petak su nemačke i švedske snage održale zajedničke vojne vežbe u blizini Gotlanda, strateški važnog švedskog ostrva u Baltičkom moru. Nekoliko nedelja ranije, NATO je održao nenajavljene vežbe u blizini ruske eksklave Kalinjingrad.

Amerikanci su ranije upozoravali na mogući ruski napad

Američke obaveštajne službe su još u avgustu upozorile da bi Rusija mogla da pokuša da izvrši ograničeni napad na članicu NATO-a u narednim godinama.

Direktor CIA Džon Retklif je krajem prošlog meseca upozorio ruske zvaničnike u Moskvi da ne eskaliraju sukob sa članicama NATO-a, posebno sa Estonijom, Letonijom i Litvanijom.

Međutim, nije jasno da li su nova upozorenja evropskih lidera zasnovana na nekim novim obaveštajnim podacima.

Litvanski ministar spoljnih poslova Kestutis Budris rekao je da Litvanija ima „iste obaveštajne podatke“ kao Poljska o mogućoj ruskoj operaciji pod lažnom zastavom. Međutim, nagovestio je da su informacije iz jula.

Prema rečima dvojice diplomata NATO-a, članice alijanse nisu zvanično dobile nikakve nove obaveštajne podatke, a NATO za sada nije promenio svoju procenu pretnje.

„U ovom trenutku ne vidimo neposrednu pretnju od napada. Ali ne smemo biti naivni ili samozadovoljni i moramo osigurati da NATO ostane jak u godinama koje dolaze“, rekao je zvaničnik NATO-a.

Broj incidenata je naglo porastao

Podaci pokazuju da je broj hibridnih incidenata u Evropi povećan. Od januara do avgusta dogodilo se 100 incidenata za koje su počinioci zvanično odgovorni, u poređenju sa 60 u istom periodu prošle godine, prema podacima ukrajinskog tink-tenka „Sahajdačnij centar za bezbednost“. Posebno je povećan broj kršenja vazdušnog prostora.

Visoki zvaničnik NATO-a veruje da je stvarni broj incidenata „lakše preko 200“, i da ta brojka ne uključuje sajber napade. Samo sedište NATO-a u Briselu, rekao je, meta je hiljada takvih napada svakog meseca.

„Broj incidenata raste, njihova ozbiljnost raste, a raste i spremnost Rusije da preuzme rizike“, rekao je on.

(Jutarnji list)