Ruska bezbednosna služba FSB prošle nedelje uvela je ograničenja u dva okruga Lenjingradske oblasti uz granicu sa Estonijom, Kingisepskom i Slanciju. Ograničeno je noćno kretanje, kao i pristup delovima reke Narve, kojom prolazi granica dve države.

Mere su usledile nakon što je Estonija najavila da bi zatvorila granicu sa Rusijom ukoliko Vladimir Putin naredi masovnu mobilizaciju radi popunjavanja gubitaka u ratu protiv Ukrajine, strahujući da bi takva odluka mogla da izazove masovni odlazak ljudi iz Rusije.

Dok baltičke zemlje upozoravaju na ruske dronove, povrede vazdušnog prostora, sabotaže i druge hibridne pretnje, ISW je razradio scenario prema kojem bi se u centru moguće ograničene ruske operacije mogao naći Narva, estonski pogranični grad sa pretežno rusofonim stanovništvom, prenosi Newsweek.

Bio bi to test NATO člana 5

Takva bi operacija, prema ISW-u, mogla da bude osmišljena kao test člana 5 Severnoatlantskog ugovora, prema kojem se napad na jednu članicu smatra napadom na sve članice NATO-a.

Američki tink-tenk pritom naglašava da trenutno nema velikog gomilanja ruskih snaga uz baltičke države i da je ruska invazija velikih razmera na neku članicu NATO-a izuzetno malo verovatna dok je Moskva vojno snažno angažovana u Ukrajini. Zato scenario Narve nije prognoza ruskog napada, već pokušaj analize problema sa kojima bi se NATO suočio u slučaju ograničene operacije.

Susan Lilleväli, generalna direktorka za komunikacije u estonskom Ministarstvu spoljnih poslova, takođe je upozorila da hipotetičke scenarije ne treba predstavljati kao činjenice.

„ISW s pravom ističe da je ruska invazija punih razmera na državu članicu NATO-a veoma malo verovatna i da je scenario ograničene ruske operacije hipotetički. Moguće scenarije ne smemo pretvarati u činjenice“, rekla je Lilleväli za Newsweek.

„Ako bude stvarnog razloga za zaključak da je opasnost od vojnog napada porasla, to ćemo i reći“, dodala je.

Propaganda kao priprema terena

Prema scenariju ISW-a, Moskva bi pre eventualne operacije mogla da pokrene propagandnu kampanju kojom bi Estoniju optužila za ugnjetavanje stanovništva koje govori ruski. Estonsku pomoć Ukrajini mogla bi istovremeno da prikazuje kao direktno pomaganje Kijevu u napadima na Rusiju.

Ruska vojska potom bi u domet Narve i obližnje estonske vojne baze u Jõhviju mogla da premesti jedinice opremljene FPV dronovima. U operaciji bi se, prema tom scenariju, mogli koristiti dronovi različitog dometa, uključujući modele navođene optičkim vlaknima i radio-vezom, kao i dalekometne jednosmerne jurišne dronove.

Ključni potez usledio bi unutar same Narve. Ruski operativci koji se već nalaze u gradu mogli bi da zauzmu važne objekte, uključujući gradske institucije, i proglase takozvanu „Narvsku Narodnu Republiku“, nakon čega bi od Moskve zatražili zaštitu.

Kremlj bi tada, prema zamišljenom scenariju, mogao da angažuje unapred raspoređene dronove i protivvazdušnu odbranu, tvrdeći pritom da ruske snage neće ući na estonsku teritoriju ako Talin ne „eskalira“ krizu.

Estonske snage koje bi pokušale da ponovo uspostave kontrolu nad zauzetim položajima mogle bi da se nađu pod intenzivnim napadima ruskih FPV dronova, dok bi operativci u Narvi koristili sopstvene taktičke bespilotne letelice.

ISW smatra da bi takva situacija mogla brzo da preraste u lokalizovani zastoj jer estonske snage u početnoj fazi možda ne bi bile spremne da se nose sa velikim brojem FPV dronova.

Kremlj bi zatim mogao da ponudi „deeskalaciju“ pod uslovom da Talin prizna kontrolu takozvane Narvske Narodne Republike nad gradom, uz pretnju širenjem napada ako se borbe nastave.

Istovremeno bi Moskva mogla da tvrdi da deluje radi zaštite ruskih državljana i da negira da je reč o napadu na NATO. Upravo bi takvo zamagljivanje granice između unutrašnje pobune i direktne ruske agresije, prema ISW-u, predstavljalo jedan od najvećih političkih izazova za Savez.

Rusija je najozbiljnija dugoročna pretnja

„To ne znači da potcenjujemo dugoročnu stratešku pretnju Rusije. Rusija ostaje najozbiljnija dugoročna pretnja evropskoj bezbednosti, ali moramo ostati mirni, oprezni i spremni“, rekla je Lilleväli.

„Saveznici su pokazali i spremnost i sposobnost odgovora i, kada je bilo potrebno, obarali su dronove koji su ušli u vazdušni prostor NATO-a. To potvrđuje da se na kršenja odgovara odlučno“, dodala je.

Sličan scenario već je opisan

Hipoteza ISW-a nije predviđanje ruskog napada, već model kojim se pokušava pokazati kako bi Moskva mogla da pokrene ograničenu vojnu operaciju i primora NATO na tešku odluku o odgovoru.

Scenario delimično podseća na knjigu „If Russia Wins: A Scenario“ nemačkog politikologa Karla Masale, profesora na Univerzitetu Bundesvera.

Masala takođe zamišlja dezinformacionu kampanju o navodnom progonu stanovništva koje govori ruski kao moguću pripremu za operaciju u Narvi, ali i na estonskom ostrvu Hijuma. Takva bi propaganda ličila na retoriku Kremlja koja je prethodila ruskoj intervenciji u ukrajinskom Donbasu 2014. godine.

Podele u NATO-u?

U njegovom scenariju među članicama NATO-a dolazi i do podela oko aktiviranja člana 5, posebno zbog smanjenog američkog angažovanja u Savezu.

Za razliku od analize ISW-a, Masala svoju hipotetičku operaciju smešta u 2028. godinu, nakon završetka rata u Ukrajini pod uslovima povoljnim za Moskvu. Prema tom scenariju, Kijev bi se odrekao 20 odsto teritorije, bio bi sprečen u približavanju NATO-u i ostao bi bez snažnih alternativnih bezbednosnih garancija.

Masala je u oktobru 2025. za Newsweek rekao da u Moskvi postoje krugovi koji više ne veruju u verodostojnost člana 5 i želeli bi da ga testiraju.

„Rusi postaju sve nepromišljeniji u načinu na koji testiraju odvraćanje NATO-a“, rekao je tada Masala, dodajući da je jedan od ciljeva „zabiti klin između Evropljana i NATO-a“.