Zamenik predsednika Saveta bezbednosti Rusije Dmitrij Medvedev upozorio je da je svet danas bliži velikom sukobu nego u bilo kom trenutku od 1945. godine.

Poruku je objavio povodom 90. godišnjice rođenja nekadašnjeg italijanskog premijera Silvija Berluskonija, sa kojim je Moskva godinama održavala bliske odnose.

Prema Medvedevljevoj oceni, smrću Berluskonija završena je čitava era evropskih političara sposobnih da razumeju Rusiju i opasnost koju nosi direktna konfrontacija sa Moskvom.

– Njegovim odlaskom završena je era snažnih evropskih političara. Na njihovo mesto došli su kratkovidi, zlobni rusofobi koji čine sve što mogu da uvuku Evropu u rat sa Rusijom. A šanse da svet sklizne u novi sukob sada su najveće još od 1945. godine – napisao je Medvedev.

„Otišla je čitava generacija“

Berluskoni, koji je preminuo 2023. godine, rođen je 29. septembra 1936. godine i danas bi napunio 90 godina.

Medvedev je naveo da bivši italijanski premijer „verovatno nije bio svetac“, ali da je želeo najbolje svojoj zemlji i da je razumeo mesto Rusije u međunarodnim odnosima.

Berluskoni je tokom više mandata na čelu italijanske vlade održavao bliske lične odnose sa predsednikom Rusije Vladimirom Putinom.

Njihov odnos nastavio se i nakon Berluskonijevog odlaska sa mesta premijera, a bivši italijanski lider je i tokom rata u Ukrajini iznosio stavove koji su često odstupali od dominantne politike Evropske unije prema Moskvi.

Upravo taj period Medvedev sada poredi sa današnjom Evropom, za koju tvrdi da se ubrzano militarizuje i približava direktnoj konfrontaciji sa Rusijom.

Moskva sve češće pominje direktan sukob

Medvedevljeva poruka dolazi u trenutku kada iz Moskve sve češće stižu upozorenja o mogućnosti direktnog vojnog sukoba Rusije i evropskih članica NATO-a.

Ruski zvaničnici posebno kritikuju povećanje evropskih vojnih budžeta, jačanje NATO snaga na istočnom krilu, razgovore o dodatnom nuklearnom odvraćanju i nastavak isporuka zapadnog naoružanja Ukrajini.

Medvedev je ranije postavljao i pitanje da li bi Sjedinjene Američke Države automatski ušle u eventualni evropski rat protiv Rusije.

Tvrdio je da evropske države same nemaju dovoljno vojne snage za takvu konfrontaciju i više puta upozoravao da bi nastavak eskalacije mogao da dovede do trenutka kada nuklearno oružje više ne bi predstavljalo samo sredstvo odvraćanja.

Takve izjave predstavljaju stav ruskog zvaničnika, dok evropske zemlje i NATO svoje povećavanje vojnih kapaciteta obrazlažu potrebom za odvraćanjem i zaštitom članica Alijanse.

Moskva: Ne želimo rat sa Evropom

Rusko rukovodstvo istovremeno tvrdi da ne planira napad na NATO i da ne želi rat sa evropskim državama.

Moskva, međutim, upozorava da bi direktno vojno uključivanje NATO-a protiv Rusije izazvalo ruski odgovor.

Posebno oštre reakcije iz Moskve izazivaju rasprave o povećanju evropskih vojnih sposobnosti i eventualnom širenju nuklearnog odvraćanja.

Francuska sve otvorenije govori o ulozi sopstvenog nuklearnog arsenala u evropskoj bezbednosti, dok Poljska i druge države istočnog krila NATO-a ubrzano povećavaju ulaganja u odbranu.

U isto vreme rat u Ukrajini traje već više od četiri godine, a Moskva i zapadne zemlje jedna drugu optužuju za kontinuirano podizanje nivoa eskalacije.

Medvedev upravo taj splet okolnosti koristi kao osnovu za svoju tvrdnju da svet ulazi u najopasniji period od završetka Drugog svetskog rata.

Njegova poruka povodom Berluskonijevog rođendana zato se nije završila samo na sećanju na nekadašnjeg italijanskog premijera.

Pretvorila se u upozorenje da bi sukob Rusije i Zapada, ukoliko se sadašnji pravac nastavi, mogao da preraste u nešto daleko veće od rata koji se trenutno vodi u Ukrajini.