List se poziva na briselski portal Politiko, koji navodi da je Evropska komisija prvobitno predložila probni period od 15 godina, ali da su ambasadori država članica načelno podržali kompromisno rešenje od deset godina, uz mogućnost petogodišnjeg produženja, na inicijativu Irske, koja predsedava Savetom EU.
Novi zaštitni mehanizmi, koji bi bili definisani u pregovaračkom poglavlju 35, osmišljeni su kako bi se sprečile blokade u donošenju odluka unutar Unije, poput onih koje je u prethodnom periodu sprovodila Mađarska koristeći pravo veta, prenosi RT.
Prema predloženom modelu, Crna Gora bi od ulaska u EU formalno imala pravo glasa, ali bi ono moglo da bude suspendovano odlukom kvalifikovane većine država članica, što bi olakšalo primenu sankcija u odnosu na postojeći član 7.
Među članicama EU i dalje postoje neslaganja oko uslova za suspenziju prava glasa, posebno zbog predloga da se kao osnov uvede i kršenje principa „iskrene saradnje“, za koji pojedine države smatraju da nije dovoljno precizan i da ostavlja prostor za političke zloupotrebe.
Premijer Crne Gore Milojko Spajić ocenio je da je odustajanje od prvobitne ideje da se novim članicama odmah uskrati pravo veta važan uspeh, dok je ministarka evropskih poslova Maida Gorčević poručila da zaštitne klauzule neće usporiti plan da Podgorica do kraja godine zatvori pregovaračka poglavlja i do juna 2027. godine potpiše pristupni ugovor.
S druge strane, deo opozicije i civilnog sektora upozorava da bi ovakav model stvorio „članstvo drugog reda“, dok je izvestilac Evropskog parlamenta za Crnu Goru Marjan Šarec ideju probnog perioda ocenio kao nepravednu.
Crna Gora planira da postane članica Evropske unije 2028. godine, a predloženi mehanizmi mogli bi da postanu model i za buduća proširenja EU.
Evropska narodna partija (EPP) nedavno je pokrenula pitanje ukidanja prava veta članicama Evropske unije, što bi, kako navode sagovornici Kosovo onlajna u analizi objavljenoj tim povodom, bio dugotrajan proces koji bi zahtevao izmene temeljnih ugovora EU, ali bi takav scenario mogao da pomogne u procesu integracije zemalja Zapadnog Balkana.
Govoreći o potencijalnom pridruživanju država Zapadnog Balkana EU bez prava veta, prema predlogu Edija Rame, naši sagovornici su istakli da pitanje veta ne bi trebalo da bude u fokusu zemalja regiona, jer će o ključnim pitanjima svakako odlučivati najveće ekonomske i vojne sile Unije.
Komentari (0)