Velika Britanija bi danas, prema istraživanjima na koja se poziva „Jutarnji list“, mogla da preispita jednu od najvažnijih političkih odluka u svojoj novijoj istoriji. Sve veći broj Britanaca smatra da je izlazak iz Evropske unije bio greška, a deo građana spreman je da podrži čak i povratak u evropski blok.

Prema podacima navedenim u tekstu, oko 60 odsto Britanaca ponovo bi želelo članstvo u EU, dok bi čak 73 odsto podržalo neki oblik bliskog povezivanja – od carinske unije do povratka na zajedničko tržište i slobodnijeg kretanja ljudi, robe i usluga. Ponovnom članstvu protivi se oko 30 odsto građana.

Velika Britanija napustila je EU 31. januara 2020. godine, nakon referenduma iz 2016. na kojem je nešto manje od 52 odsto birača glasalo za izlazak. Tadašnja odluka danas se sve češće preispituje, a u javnosti se pojavljuju i neformalni nazivi za mogući povratak – „Brentry“ i „Brback“.

Povratak u EU nije moguć preko noći

Ipak, rast podrške članstvu ne znači da bi Velika Britanija uskoro mogla da se vrati u Uniju. Prema procenama britanskih analitičara koje prenosi „Jutarnji list“, čak i u povoljnim okolnostima taj proces mogao bi da traje najmanje desetak godina.

Najpre bi morala da bude doneta politička odluka o novom referendumu, a zatim bi usledili pregovori sa Evropskom unijom. London pritom ne bi mogao da računa na posebne povlastice, već bi morao da prihvati uslove koji važe za članstvo.

Dodatni problem predstavlja politička podeljenost u samoj Britaniji. Laburisti i druge proevropske stranke sve otvorenije zagovaraju približavanje Evropi, ali konzervativci i dalje ne pokazuju spremnost da podrže povratak u EU. Bez šireg političkog konsenzusa, teško je očekivati pokretanje ozbiljnog procesa.

Ekonomske posledice Bregzita ponovo u centru pažnje

Jedan od glavnih razloga za promenu raspoloženja britanske javnosti jesu ekonomski pokazatelji. U tekstu se navodi da je udeo Velike Britanije u svetskom bruto domaćem proizvodu, koji je pre Bregzita iznosio oko pet odsto, pao na manje od 3,5 odsto.

Prema procenama „Blumberg ekonomiksa“, britanska privreda zbog izlaska iz EU godišnje gubi oko 120 milijardi evra, odnosno približno četiri odsto BDP-a. Nacionalni biro za ekonomska istraživanja u SAD procenjuje da bi manjak BDP-a mogao da bude između šest i osam odsto.

Pominju se i posledice po državni budžet, obrazovanje i turizam. Broj studenata iz zemalja EU na britanskim univerzitetima, prema podacima iz teksta, smanjen je za više od 53 odsto, dok je broj turista iz evropskih zemalja takođe zabeležio pad.

Bregzit je, osim ekonomskih posledica, promenio i svakodnevni odnos Britanaca sa ostatkom Evrope, uključujući putovanja, studiranje i poslovanje.

London i Brisel ponovo traže zajednički jezik

U međuvremenu, odnosi Velike Britanije i Evropske unije počeli su postepeno da se popravljaju. Dve strane su u Briselu postigle dogovor o saradnji u oblastima poljoprivrede i trgovine hranom, emisija štetnih gasova i mobilnosti mladih, ali i o bezbednosti, borbi protiv ilegalnih migracija i sajber-napada.

Ipak, to približavanje ne znači da je povratak članstvu na dnevnom redu. Prema analizi koju prenosi „Jutarnji list“, značajniji pomaci teško se mogu očekivati pre britanskih izbora 2029. godine.

Rat u Ukrajini i promenjene bezbednosne okolnosti dodatno su otvorili pitanje koliko je važno da evropske države nastupaju zajedno. London i Brisel već sarađuju u pružanju podrške Kijevu i pritisku na Rusiju, a dogovoreno je i zajedničko delovanje u pojedinim međunarodnim inicijativama.

Ni Evropska unija više nije ista

Čak i kada bi Britanci postigli politički dogovor o povratku, konačna odluka ne bi zavisila samo od Londona. O eventualnom prijemu moralo bi da se razgovara sa svih 27 država članica, a u međuvremenu bi Unija mogla da se proširi i na nove članice.

Dodatnu neizvesnost predstavljaju političke promene u velikim evropskim državama, posebno u Francuskoj i Nemačkoj, gde jačaju stranke koje zagovaraju velike promene u funkcionisanju EU.

Zbog toga bi eventualni povratak Velike Britanije bio mnogo složeniji od prostog poništavanja odluke iz 2016. godine. Britanci sve otvorenije preispituju Bregzit, ali put nazad u evropski blok, ukoliko politička volja zaista bude postojala, mogao bi da traje godinama.