Rasprava o ustavnim promenama u Skupštini Crne Gore pretvorila se u polemiku o osam uslova koje je Hrvatska dostavio Evropskoj uniji, a koje Podgorica mora da ispuni kako bi dobila zeleno svetlo za nastavak evrointegracija.

U centru pažnje našao se istup poslanika i lidera Demokratske narodne partije (DNP) Milana Kneževića, koji je žestoko kritikovao Vladu Milojka Spajića, optuživši je za "kapitulaciju pred Hrvatskom".

Knežević: "Ulazimo li u EU ili u Hrvatsku?"

Knežević je otvorio pitanje potraživanja Zagreba u iznosu od 2,7 milijardi evra na ime vojne opreme prebačene iz Hrvatske u Crnu Goru tokom ratova devedesetih, upitavši da li Crna Gora ulazi u EU ili u Hrvatsku.

"Možemo li sa tih 2,7 milijardi evra dobiti francuske 'miraže', podmornicu, otići na Mesec? A vi kažete da će to platiti Srbija kao naslednica. Pa onda dajte Srbiji brod 'Jadran', Prevlaku i Herceg Novi!

Ovo je dostiglo nivo apsurda“, rekao je Knežević. On je aktuelnu Crnu Goru nazvao "Satleristanom" (aludirajući na ambasadora EU Johana Satlera) i ironično dodao da će građani "morati da prodaju po bubreg i pozajme novac od kotorskih klanova kako bi isplatili dugove".

Na tvrdnje potpredsednika Skupštine Mirsada Nurkovića da dugovanja treba da izmiri Srbija, koja je preuzela obaveze prema trećim licima nakon raspada državne zajednice, Knežević je poručio da DNP neće prihvatiti takve sporazume i pozvao na politički otpor predaji državnog suvereniteta.

Kazao je da je Milo Đukanović 1991. godine pozivao rezerviste da brane Ustav SFRJ. DNP, rekao je Knežević, neće prihvatiti nikakve dogovore s Hrvatskom.

"Treba da se spremamo za ustanak ako bude potrebno, da državu ne damo Hrvatima. Ali ne da se branimo od Hrvata, već od Vlade, jer Vlada želi da preda suverenitet drugoj zemlji. Izgleda da ćemo morati sami da se organizujemo", rekao je Knežević.

Zvanični Zagreb poslao „non-pejper“ Briselu

Dok u Podgorici rastu političke tenzije, u dokumentu koji je Hrvatska uputila članicama EU i Evropskoj komisiji navodi se da su njeni zahtevi „ograničeni, jasno definisani i ostvarivi“. Zagreb tvrdi da ne želi da blokira Crnu Goru, već da reši otvorena pitanja koja proističu iz učešća Crne Gore u agresiji na Hrvatsku početkom devedesetih.

BONUS VIDEO

BONUS VIDEO