Evropska unija je usvojila novi, 19. po redu paket sankcija Rusiji, čime je otvoreno novo poglavlje ekonomskog i geopolitičkog pritiska — pre svega na tržištu energenata. Ovaj talas ograničenja označava prelazak sa klasičnih ekonomskih mera na konkretan pritisak u sferi transporta i logistike, a analitičari upozoravaju da bi upravo tu, na Baltičkom moru, mogla izbiti nova kriza.

Zabrana uvoza ruskog tečnog gasa i „crna lista“ tankera

U fokusu novog paketa su zabrane uvoza tečnog prirodnog gasa (TPG) i nova lista ograničenja za 117 brodova koji su, prema tvrdnjama EU, deo tzv. flote u senci – mreže tankera koji prevoze rusku naftu i gas mimo zvaničnih trgovinskih kanala.

Prema planu EU, nova pravila stupaju na snagu 25. aprila 2026. godine za kratkoročne ugovore i 1. januara 2027. za dugoročne. Od tih datuma biće zabranjena kupovina, uvoz ili prenos TPG-a koji potiče iz Rusije.

Holandski ministar spoljnih poslova David van Vil saopštio je da se sada ukupno 564 broda nalazi pod evropskim sankcijama, što čini najveću crnu listu te vrste do sada.

SAD pojačavaju pritisak: sankcije za „Rosnjeft“ i „Lukoil“

Paralelno sa Briselom, i Sjedinjene Američke Države su uvele dodatne mere prema 28 podružnica kompanije „Rosnjeft“ i šest firmi u okviru „Lukoila“. Američke kompanije sada imaju rok od mesec dana da prekinu sve poslovne odnose sa njima.

Prema analitičarima, ovo predstavlja najdirektniji udar na energetski sektor Rusije do sada. Prihodi Moskve od energenata u 2025. godini procenjuju se na više od 8 biliona rubalja, što iznosi oko 3,7% BDP-a.

„Flota u senci“ – ključna meta i najveći izazov

Ipak, stručnjaci upozoravaju da je najveći izazov u praksi upravo kontrola tzv. flote u senci — mreže tankera koji plove pod zastavama trećih država, često menjajući ime, zastavu i vlasničku strukturu kako bi zaobišli ograničenja.

Aleksandar Frolov, zamenik direktora Instituta za nacionalnu energetiku, ističe da više od polovine ruskog izvoza nafte i gasa polazi iz luka Primorsk i Ust-Luga.
– Evropske mere imaju cilj da preseku upravo taj koridor. Naftu iz Novorosijska ili sa Dalekog istoka teško da mogu da zaustave – objašnjava Frolov.

On dodaje da su do sada rezultati sankcija skromni:
– Brodovima u senci zabranjeno je pristajanje u evropske luke i korišćenje usluga evropskih osiguravača, ali su ti problemi već rešeni — pojavili su se alternativni partneri, osiguravači i luke – navodi Frolov.

Incidenti na moru: od „Eagle S“ do „Boracaya“

U poslednjim mesecima sve češće dolazi do zadržavanja tankera pod sumnjom na kršenje sankcija. Početkom godine finske specijalne jedinice zaustavile su brod „Eagle S“, koji je plovio pod zastavom Ostrva Kuka, dok su u aprilu estonske vlasti privremeno preuzele kontrolu nad tankerom „Kiwala“.

Ovi incidenti izazvali su tenzije i pitanja gde se završava „kontrola sankcija“, a gde počinju provokacije.

U maju, prema navodima Estonije, ruski lovac Su-35S nakratko je ušao u njihov vazdušni prostor kako bi „štitio tanker Jaguar“ od pokušaja zadržavanja. Iako nije došlo do sukoba, događaj je povećao strah od eskalacije na Baltiku.

Krajem septembra, francuska mornarica zadržala je tanker „Boracay“ koji je isplovio iz Primorska, navodeći „kršenje propisa“. Moskva je reagovala oštro, a EU je ubrzo objavila formiranje specijalne koordinacione grupe za praćenje flote u senci, što je potvrdila i šefica evropske diplomatije Kaja Kallas.

– Potrebno je sistematsko delovanje protiv neregularnog transporta energenata – rekla je Kallas.

Vojna pratnja i „nova realnost“ na Baltiku

Prema izveštajima finskog ministra Anttija Häkkänena, u Finskom zalivu primećeno je vojno prisustvo u pratnji tankera flote u senci, što označava, kako kaže, „novu realnost u regionu“.

Vojni komentator Ivan Konovalov smatra da će Rusija verovatno pojačati prisustvo svojih brodova u Baltičkom moru i Atlantskom okeanu, kako bi osigurala slobodu trgovine.
– To nije demonstracija sile, već signal da bezbednost pomorskog saobraćaja mora biti zagarantovana – ocenjuje Konovalov.

Sličnog mišljenja je i vojni analitičar Jurij Knutov, koji podseća da su međunarodne misije već koristile slične konvoje u zonama zahvaćenim piratstvom.

Ekonomija i geopolitika plove istim putem

Evropski izvori, međutim, tvrde da se „ne radi o oružanim akcijama“, već o primeni propisa o sankcionisanim brodovima. Ipak, činjenica da se sve češće brodovi zadržavaju u međunarodnim vodama pokazuje koliko je situacija napeta i krhka.

Mnogi posmatrači ocenjuju da je ekonomski pritisak prerastao u borbu za kontrolu transportnih ruta. Dok EU pokušava da zatvori sve kanale zaobilaženja sankcija, Rusija insistira na slobodi plovidbe i odbrani svojih trgovinskih interesa.

Hoće li novi paket sankcija doneti željeni efekat ili će izazvati još veću konfrontaciju na moru, ostaje da se vidi. Za sada, čini se da Baltičko more postaje nova pozornica na kojoj se ukrštaju ekonomija, energija i geopolitika – i to, kako upozoravaju analitičari, „bez garancije da će sve ostati mirno“.