Kineske državne naftne kompanije prestale su da kupuju rusku naftu koja se transportuje morskim putem, potvrdilo je danas Rojtersu nekoliko izvora iz trgovinskih krugova.
Odluka je doneta pošto su Sjedinjene Države uvele sankcije dvema najvećim ruskim naftnim kompanijama, Rosnjeftu i Lukoilu.
Ovaj potez dolazi u trenutku kada rafinerije u Indiji, ubedljivo najvećem kupcu ruske morske nafte, takođe najavljuju drastično smanjenje uvoza kako bi se uskladile sa merama SAD.
Zbog naglog pada potražnje kod dva ključna kupca, Moskva će se suočiti sa pritiskom na svoje prihode od nafte, dok će najveći svetski uvoznici biti primorani da traže alternativne izvore, što bi moglo dovesti do rasta globalnih cena.
PetroČajna, Sinopek, CNOOC i Ženhua Oil će se uzdržati od trgovine ruskom naftom u kratkom roku zbog zabrinutosti zbog sankcija, rekli su izvori. Kompanije nisu odmah odgovorile na zahteve Rojtersa za komentar.
Različite procene uvoza
Iako Kina uvozi oko 1,4 miliona barela ruske nafte dnevno morskim putem, većinu nabavljaju nezavisne rafinerije, uključujući manje operatere poznate kao „čajnici“. Procene količine koju kupuju državne rafinerije znatno variraju.
Prema podacima kompanije Vortex Analytics, kineske državne kompanije su kupovale manje od 250.000 barela dnevno u prvih devet meseci 2025. godine, dok konsultantska firma Energy Aspects procenjuje tu cifru na 500.000 barela dnevno.
Dva trgovačka izvora su rekla da je Unipec, trgovačka grana Sinopec-a, prošle nedelje obustavio kupovinu ruske nafte nakon što je Britanija na svoju listu sankcija dodala Rosnjeft, Lukoil, brodove takozvane „flote u senci“ i kineske subjekte, uključujući veliku kinesku rafineriju.
Neizvesnost za nezavisne rafinerije
Trgovci ističu da Rosnjeft i Lukoil prodaju većinu svoje nafte Kini preko posrednika, a ne direktno kupcima. Očekuje se da će nezavisne rafinerije takođe privremeno obustaviti kupovinu kako bi procenili uticaj novih sankcija, ali nekoliko trgovaca veruje da će i dalje pokušati da nastave da kupuju rusku naftu.
Nove okolnosti su se već odrazile na cene. Pre nego što su sankcije zvanično objavljene, ponude za sirovu naftu marke ESPO za isporuku u novembru pale su na premiju od samo 1 dolara po barelu u odnosu na ICE Brent, dok se početkom oktobra trgovala sa premijom od 1,70 dolara.
Važno je napomenuti da Kina takođe uvozi oko 900.000 barela ruske nafte dnevno putem cevovoda. Čitava količina je namenjena PetroČajni, za koju trgovci smatraju da je malo verovatno da će biti značajno pogođena sankcijama. Očekuje se da će se Indija i Kina sada okrenuti drugim dobavljačima, što bi moglo dovesti do rasta cena nafte sa Bliskog istoka, iz Afrike i Latinske Amerike, zaključuju analitičari.
BONUS VIDEO
Komentari (0)