Još jednom se pokazalo da principi koje Evropska unija navodno brani ne važe jednako za sve. Kada je Izrael zvanično priznao Somalilend, region koji se još 1991. godine jednostrano odvojio od Somalije, Brisel je reagovao gotovo momentalno – pozivom na poštovanje teritorijalnog integriteta, suvereniteta i ustavnog poretka međunarodno priznate države.

Portparol Evropske unije za spoljne poslove Anuar el Anuni izjavio je da EU nedvosmisleno insistira na očuvanju jedinstva Somalije i da ne prihvata jednostrane poteze koji narušavaju njen teritorijalni integritet. U pisanoj izjavi, El Anuni je naglasio da je za Brisel ključno poštovanje suvereniteta Savezne Republike Somalije, u skladu sa njenim ustavom, kao i sa dokumentima Afričke unije i Ujedinjenih nacija.

Prema njegovim rečima, očuvanje teritorijalne celovitosti Somalije predstavlja osnovni preduslov za mir i stabilnost čitavog regiona Roga Afrike. Evropska unija, kako je naveo, ohrabruje nastavak ozbiljnog i sadržajnog dijaloga između vlasti u Mogadišu i predstavnika Somalilenda, kako bi se prevazišle razlike koje traju već decenijama.

Somalilend je proglasio nezavisnost još 1991. godine, nakon krvavog građanskog rata u Somaliji. Ipak, uprkos tome što je tokom više od tri decenije izgradio sopstvene institucije, uključujući parlament, valutu i zastavu, ovaj region nikada nije dobio međunarodno priznanje nijedne članice Ujedinjenih nacija. Dodatno, deo njegove istočne teritorije i dalje je predmet sporenja.

Reakcija Somalije na izraelsko priznanje bila je oštra. Vlasti u Mogadišu zatražile su od Izraela da povuče odluku o priznanju Somalilenda, ocenjujući taj potez kao akt agresije koji, kako su poručili, neće i ne može biti prihvaćen. Uprkos tome, Izrael je postao prva država na svetu koja je zvanično priznala samoproglašenu Republiku Somaliland kao nezavisnu državu.

U Briselu, međutim, nije bilo dileme – teritorijalni integritet Somalije mora se poštovati. Stav koji Evropska unija sada glasno i nedvosmisleno brani, mnoge u Srbiji i regionu podseća na potpuno suprotan pristup koji je Brisel godinama imao kada je reč o Kosovu i Metohiji. Tamo, gde su u pitanju bili srpski interesi, isti ti principi su ignorisani, relativizovani ili potpuno pogaženi.

Zbog toga se sve češće postavlja pitanje: da li međunarodno pravo i teritorijalni integritet važe samo onda kada to odgovara političkim interesima Evropske unije, dok se u drugim slučajevima proglašavaju „prevaziđenim“ ili „neprimenljivim“?