Iran se suočava sa najdubljom političkom i društvenom krizom u poslednjih nekoliko godina. Tokom višednevnih demonstracija koje su zahvatile zemlju poginulo je više od 50 ljudi, dok su vlasti gotovo u potpunosti isključile internet i optužile Sjedinjene Američke Države i Izrael da stoje iza pokušaja destabilizacije i rušenja režima.

Iranska vlada saopštila je da će postepeno obnavljati internet usluge, nakon što su bezbednosne strukture odlučile da drastično ograniče komunikacije širom zemlje. Ministarstvo za informaciono-komunikacione tehnologije navelo je da je ova odluka doneta iz bezbednosnih razloga, jer su protesti zahvatili najmanje 16 gradova i poprimili nasilni karakter.

Prema podacima američke organizacije za ljudska prava HRANA, od izbijanja nemira 28. decembra poginulo je najmanje 48 demonstranata i 14 pripadnika snaga bezbednosti. Norveška organizacija Iran Human Rights iznosi još dramatičnije podatke – najmanje 51 stradala osoba, među kojima je i devetoro dece. BBC Persian je do sada identifikovao 22 poginule osobe, dok zvanične vlasti priznaju smrt šest pripadnika bezbednosnih snaga.

Nemiri su izbili nakon naglog slabljenja iranskog rijala i pogoršanja ekonomske situacije, ali su se brzo pretvorili u nasilne sukobe sa policijom i vojskom. Demonstranti otvoreno uzvikuju parole protiv vrhovnog vođe ajatolaha Alija Hamneija, kojeg smatraju odgovornim za krizu, dok deo okupljenih traži povratak bivšeg prestolonaslednika Reze Pahlavija, sina svrgnutog šaha.

Pahlavi, koji živi u egzilu, pozvao je građane Irana da izađu na ulice i organizuju masovne proteste, a zatim se obratio i američkom predsedniku Donaldu Trampu, tražeći da bude „spreman za intervenciju“. Pozive na proteste i generalni štrajk uputile su i kurdske političke organizacije i grupe za prava žena koje deluju iz inostranstva.

Iranske vlasti, međutim, tvrde da iza nemira ne stoji spontano nezadovoljstvo naroda, već koordinisana akcija spolja. Vrhovni savet za nacionalnu bezbednost Irana direktno je optužio SAD i Izrael da organizuju pokušaj „obojene revolucije“. Teheranski tužilac Ali Salehi upozorio je da oni koji napadaju državne institucije mogu biti osuđeni na smrtnu kaznu.

Zatvaranje interneta dodatno je pogoršalo stanje u zemlji. Bankomati ne funkcionišu, kartice ne rade, a građani u gradovima poput Širaza masovno kupuju hranu i osnovne potrepštine, strahujući od potpune paralize sistema. Zbog zabrane rada većini stranih medija, informacije o razmerama nasilja uglavnom dolaze putem društvenih mreža – koje su sada gotovo potpuno isključene.

Iran je ušao u 13. dan neprekidnih protesta, a i pored najava o delimičnom vraćanju komunikacija, tenzije ostaju visoke i strahuje se da će broj žrtava nastaviti da raste.

Revolucionarna garda preti osvetom

Obaveštajna služba Korpusa islamske revolucionarne garde (IRGC) saopštila je da će uslediti „odmazda“ zbog događaja tokom protesta, koje je označila kao „terorističke napade“. U saopštenju, koje prenose iranski državni mediji, navodi se da je „krv žrtava na onima koji su isplanirali ove nemire“ i da iranski narod smatra pravo na osvetu legitimnim.

Garda je poručila da su bezbednost društva i očuvanje sistema „crvena linija“ i da će ostati uz građane dok se, kako navode, „neprijateljski plan ne porazi u potpunosti“. Vlasti tvrde da su pripadnici snaga bezbednosti stradali od „plaćenika“, dok organizacije za ljudska prava i dalje izveštavaju o desetinama ubijenih demonstranata.