Ukrajina je zadala Rusiji jedan od najtežih udaraca u novijoj istoriji kada je reč o energetskom sektoru, a posledice se već ozbiljno osećaju na globalnom tržištu. Prema procenama Reutersa, zasnovanim na dostupnim tržišnim podacima, više od 40 odsto kapaciteta za izvoz ruske nafte trenutno je van funkcije.

Do ovakvog poremećaja došlo je usled intenzivnih napada ukrajinskih dronova, spornog udara na ključni naftovod, kao i zaplene tankera, što zajedno predstavlja jedan od najvećih udaraca na snabdevanje naftom u modernoj istoriji Rusije, koja važi za drugog najvećeg izvoznika ove sirovine na svetu.

Ovaj udar dolazi u trenutku kada cena nafte prelazi 100 dolara po barelu, dodatno podstaknuta sukobima na Bliskom istoku, posebno tenzijama sa Iranom. Prihodi od nafte i dalje čine jedan od ključnih stubova ruske ekonomije, čija se ukupna vrednost procenjuje na oko 2,6 biliona dolara.

Početkom meseca, ukrajinske snage su izvele koordinisane napade na infrastrukturu za izvoz nafte i naftnih derivata. Tom prilikom pogođene su sve tri glavne ruske zapadne luke – Novorosijsk na Crnom moru, kao i Primorsk i Ust-Luga na Baltičkom moru.

Prema procenama Reutersa, nakon tih udara blokirano je oko dva miliona barela dnevno, što predstavlja približno 40 odsto ukupnih kapaciteta Rusije za izvoz sirove nafte.

Osim luka, pogođen je i naftovod „Družba“, jedan od ključnih pravaca za transport nafte, koji prolazi kroz Ukrajinu i vodi ka Mađarskoj i Slovačkoj. Takođe su na meti bili i objekti poput crpnih stanica i rafinerija.

Cilj Kijeva, kako ističu ukrajinski zvaničnici, jeste da se smanje prihodi Rusije od nafte i gasa, koji čine oko četvrtine državnog budžeta, čime bi se direktno oslabila vojna moć Moskve.

Sa druge strane, Rusija ove napade ocenjuje kao terorističke akcije i odgovorila je pojačavanjem mera bezbednosti širom zemlje.

Napadi na naftovod „Družba“, prema tvrdnjama Kijeva, započeli su još krajem januara, kada je došlo do oštećenja tokom ruskih operacija, nakon čega su Slovačka i Mađarska odmah reagovale i zatražile obnovu isporuka.

Terminal u Novorosijsku, koji ima kapacitet od oko 700.000 barela dnevno, nakon snažnih udara dronovima radi smanjenim intenzitetom. Istovremeno, česte zaplene ruskih tankera u evropskim vodama dodatno ograničavaju izvoz, posebno oko 300.000 barela arktičke nafte dnevno iz Murmanska.

Zbog otežanog izvoza ka zapadnim tržištima, Moskva se sve više okreće Aziji, iako i tamo postoje ograničenja kapaciteta. Isporuke ka Kini i dalje teku bez većih problema, putem pravaca Skovorodino–Mohe i Atasu–Alašankou, kao i preko luke Kozmino, odakle se izvozi ESPO Blend, što ukupno iznosi oko 1,9 miliona barela dnevno.

Pored toga, isporuke sa naftnih projekata na Sahalinu dostižu oko 250.000 barela dnevno, dok Rusija dodatno snabdeva rafinerije u Belorusiji  sa oko 300.000 barela dnevno.