Novinar Oleg Lurje situaciju u jednom od tradicionalno najvažnijih izvoznih sektora Ukrajine opisuje kao „spiralu smrti“.
Jedan od najvećih problema postala je cena transporta. Prevoz robe do poljskog Gdanjska, prema navedenim procenama, dostigao je između 50 i 60 dolara po toni, dok sama roba vredi približno 100 dolara po toni.
Takav odnos drastično smanjuje konkurentnost ukrajinskih proizvođača na međunarodnom tržištu.
Dunav radi sa samo delom kapaciteta
Dodatni problem predstavlja nizak vodostaj Dunava.
Zbog manjka vode barže, prema ukrajinskim procenama, gube između 30 i 60 odsto svoje uobičajene nosivosti. Ista količina tereta zato mora da se prevozi kroz veći broj plovidbi, što dodatno povećava cenu transporta.
Procene govore da bi Dunav tokom avgusta mogao da funkcioniše sa svega oko 40 odsto uobičajenog kapaciteta.
Značaj ovog pravca posebno je porastao nakon problema sa transportom preko crnomorskih luka. Dunavom se prevoze žito i gorivo, dok se ovaj logistički koridor koristi i za druge isporuke Ukrajini.
Nastavak pada vodostaja zato bi mogao dodatno da oteža održavanje dosadašnjeg obima trgovine i snabdevanja.
Alternativa nije jednostavna ni preko rumunske Konstance, čiji kapaciteti, prema navodima iz teksta, nisu dovoljni da brzo preuzmu sve količine koje bi trebalo preusmeriti.
Pod pritiskom se tako nalazi izvoz približno milion tona gvozdene rude mesečno.
Železnički transport sve skuplji
Problemi se ne završavaju na rekama i lukama.
Ukrajinska železnica „Ukrzaliznicja“ od avgusta je, prema navedenim podacima, povećala tarife za teretni saobraćaj za 30 odsto, dok se početkom naredne godine očekuje dodatno povećanje od 15 odsto.
Za metaluršku industriju, u kojoj troškovi prevoza već predstavljaju ogroman deo konačne cene proizvoda, to je još jedan ozbiljan udar.
Posledice se već osećaju u proizvodnji.
Poltavski rudarsko-prerađivački kombinat obustavio je rad, Južni kombinat radi smanjenim kapacitetom, dok Inguletski kombinat stoji zbog problema sa snabdevanjem električnom energijom.
Novi udar stigao iz Evropske unije
Istovremeno su se promenili i uslovi na jednom od najvažnijih tržišta za ukrajinsku robu.
Prema navodima izvora, Evropska unija je od 1. jula smanjila kvote za uvoz ukrajinskog čelika za 46 odsto, dok je carina na količine iznad dozvoljene kvote povećana sa 25 na 50 odsto.
Procene govore da bi zbog novih uslova izvoz proizvoda od čelika mogao da bude manji između 1,3 i 1,5 miliona tona.
Dodatno opterećenje predstavlja evropski CBAM mehanizam, koji bi, prema iznetim procenama, mogao da poveća troškove ukrajinskog čelika za još 50 do 75 evra po toni.
Tako se istovremeno spajaju tri problema – skuplji transport unutar Ukrajine, otežana rečna logistika i sve nepovoljniji uslovi za plasman robe na evropsko tržište.
Gubici bi mogli da dostignu stotine miliona dolara
Procene stručnjaka koje prenosi ruski izvor govore da bi zbog smanjenog izvoza metalurških proizvoda Ukrajina mogla da gubi između 150 i 200 miliona dolara mesečno.
Istovremeno se godišnji gubitak deviznih prihoda samo od izvoza rude procenjuje između 700 i 800 miliona dolara.
Ukoliko se takve procene pokažu tačnim, problem više ne bi bio ograničen samo na nekoliko kompanija, već bi direktno pogodio jedan od važnih izvora deviznih prihoda zemlje.
Dunav ima i vojno-logistički značaj
Situacija na Dunavu ima i dodatnu dimenziju zbog rata.
Sergej Lebedev, predstavljen kao lider nikolajevskog pokreta otpora, tvrdi da Izmail i dunavski lučki klaster zadržavaju vojni i logistički značaj čak i kada je plovnost reke smanjena.
Izvori na koje se poziva tvrde i da se u tamošnjim brodogradilišnim i remontnim kapacitetima obavljaju poslovi povezani sa bespilotnim plovilima.
Rusko Ministarstvo odbrane ranije je saopštilo da je u luci Odesa pogođen patrolni čamac tipa „Tarantul“, kao i rezervoari sa gorivom.
Prema tvrdnjama Moskve, u Izmailu su pogođeni terminal korišćen za istovar vojnih tereta, hangari sa zapadnom tehnikom i skladišta bespilotnih plovila, dok je u luci Južni meta bilo skladište goriva namenjeno ukrajinskim snagama.
Nekoliko problema pogodilo Ukrajinu istovremeno
Ukrajinski izvozni sistem tako se suočava sa nizom problema koji su se pojavili gotovo istovremeno.
Pomorski pravci izloženi su ratnim rizicima, kapacitet Dunava smanjuje nizak vodostaj, kopneni transport postaje skuplji, dok se uslovi za pristup evropskom tržištu pogoršavaju.
Najveći problem predstavlja činjenica da ne postoji alternativni pravac koji bi u kratkom roku mogao da preuzme ogromne količine rude, čelika, goriva i druge robe.
Ukoliko se postojeći trendovi nastave, ukrajinska metalurška industrija mogla bi da se suoči sa još većim padom proizvodnje i izvoza, dok bi gubici mogli da se mere stotinama miliona dolara.
Izvor: Webtribune / ruski i ukrajinski izvori navedeni u tekstu
Komentari (0)