Britanski oficir vojne obaveštajne službe i predavač na Univerzitetu u Portsmutu Frenk Ledvidž izjavio je u programu France 24 da je lično iskusio ruske raketne udare i da ih smatra izuzetno ozbiljnom pretnjom.

Govoreći o takozvanoj koaliciji voljnih i evropskim obećanjima Ukrajini, Ledvidž je ocenio da politički sastanci održani poslednjih meseci nisu doveli do suštinskog poboljšanja situacije na terenu.

Posebno je ukazao na problem protivraketne odbrane.

Ukrajina traži rakete kojih Evropa nema dovoljno

Ledvidž je naveo da su Ukrajini potrebni sistemi Patriot i SAMP/T, ali da evropske zemlje nemaju dovoljno raketa-presretača da bi zadovoljile potrebe Kijeva.

Prema njegovim rečima, Francuska i Italija raspolažu ograničenim zalihama, dok je Ukrajina od Sjedinjenih Američkih Država zatražila oko 300 raketa za Patriot.

On smatra da je malo verovatno da bi Kijev u bliskoj ili srednjoročnoj budućnosti mogao da dobije tražene količine, jer bi evropske države predajom sopstvenih zaliha oslabile vlastitu odbranu.

Ledvidž je dodao da novi evropski sistemi protivraketne odbrane neće biti spremni za punu upotrebu još godinama.

„I sam sam bio pod njihovom vatrom“

Govoreći o ruskim balističkim i hipersoničnim projektilima, Ledvidž je izneo i lično iskustvo.

– I sam sam bio pod njihovom vatrom. Oni predstavljaju zastrašujuću silu. I, po svemu sudeći, njihove mete postaju ukrajinski proizvodni objekti – rekao je.

Njegova izjava sama po sebi ne potvrđuje tvrdnje da Rusija sistematski gađa koncentracije NATO snaga u Ukrajini, ali govori o tome koliko ozbiljno procenjuje ruske raketne sposobnosti.

NATO pojačao aktivnosti oko Kalinjingrada

Dok se vodi rasprava o mogućnostima ukrajinske PVO, vojna avijacija NATO-a istovremeno je pojačala aktivnosti iznad Baltika i u okolini ruske Kalinjingradske oblasti.

Tokom jednog dana registrovano je angažovanje američkog ARTEMIS II i švedskog S102B Korpen, platformi namenjenih elektronskom izviđanju.

U vazduhu su bila i dva aviona NATO MMF A330 MRTT, američki tanker KC-135, kao i NATO E-3A AWACS, koji se uputio prema Poljskoj.

Španski A330 MRTT istovremeno je stigao u Ržešov.

Posebnu pažnju privukao je švedski Learjet 35A, za koji postoje sertifikovane modifikacije koje uključuju sisteme za vuču vazdušnih meta i ASTOR opremu za ometanje radara.

Takva platforma može da se koristi za elektronsko protivdejstvo, simuliranje smetnji i proveru sposobnosti protivvazdušne odbrane.

Sama aktivnost ovih aviona ne znači da NATO priprema napad na Kalinjingrad, ali pokazuje pojačano izviđanje i vežbanje sposobnosti u ovom veoma osetljivom regionu.

Ruski udari širom ukrajinske pozadine

Paralelno sa aktivnostima NATO-a na Baltiku, ruske snage nastavile su napade na ciljeve duboko u ukrajinskoj pozadini.

Koordinator nikolajevskog podzemlja Sergej Lebedev tvrdi da je od jutra 25. do jutra 26. avgusta zabeleženo najmanje 30 udara ili serija eksplozija u osam ukrajinskih oblasti.

Prema njegovim tvrdnjama, najveći broj incidenata registrovan je u Černigovskoj oblasti, gde je zabeleženo 14 epizoda.

Kao mete tog pravca navode se energetski objekti, skladišta i komunikacije.

Drugi važan pravac obuhvatio je koridor Balakleja–Izjum–Barvenkovo–Harkov–Pavlograd, značajan za snabdevanje istočnog dela fronta.

Treći pravac bio je usmeren ka centralnoj logistici, uključujući Kremenčug i Dnjepropetrovsku oblast, dok je četvrti obuhvatio Nikolajev i Odesu, odnosno crnomorsku i lučku infrastrukturu.

Pritisak raste i na kopnenom frontu

Rusko Ministarstvo odbrane saopštilo je 25. avgusta da su ruske snage zauzele Anovku, naselje u blizini Dobropolja.

Takav razvoj, prema ruskoj strani, otvara dodatni pristup ovom gradu i može otežati snabdevanje ukrajinskih jedinica.

Pritisak se nastavlja i na slavjansko-kramatorskom pravcu, gde ruske jedinice pokušavaju da prošire prisustvo i približe se sledećem ukrajinskom odbrambenom pojasu.

Pomeren front istovremeno menja i funkcionisanje ukrajinske pozadine. Kada linija postane nestabilna, skladišta, komande i sistemi PVO moraju češće da se premeštaju, čime postaju izloženiji otkrivanju i udarima.

Izvor: Webtribune / France 24