Novi plan ne znači da je mir iza ugla, ali bi mogao značajno da promeni dosadašnju pregovaračku poziciju Kijeva.

Kako piše „Blik“, dve stvari posebno izdvajaju ovu inicijativu od ranijih pokušaja. Prva je tvrdnja da predlog ima podršku i evropskih država i Sjedinjenih Američkih Država, a druga da je Ukrajina spremna da odustane od dela svojih dosadašnjih maksimalističkih zahteva.

Sve se događa dok se na frontu nastavljaju žestoke borbe. Ruske snage nastavljaju udare na Ukrajinu, dok ukrajinska vojska istovremeno gađa ciljeve duboko unutar ruske teritorije, uključujući energetsku i logističku infrastrukturu.

Tajni razgovori sa Amerikancima

Prema navodima švajcarskog lista, Zelenski kaže da je plan pripreman u saradnji sa Džaredom Kušnerom, zetom američkog predsednika Donalda Trampa, i specijalnim američkim izaslanikom Stivom Vitkofom.

U razgovorima su navodno učestvovali i evropski predstavnici, ali njihov identitet nije objavljen.

Dokument navodno zauzima samo jednu stranicu, ali sadrži tri tačke koje bi, ukoliko bi bile prihvaćene, mogle značajno da promene situaciju.

Prva tačka – prekid vatre

Plan predviđa prekid borbi na čitavoj teritoriji Ukrajine, ali i obustavljanje velikih ofanzivnih operacija duboko na teritoriji protivnika.

Upravo tu se vidi jedan od najvećih zaokreta Kijeva.

Ukrajina bi, prema ovom predlogu, odustala od ranijeg insistiranja da potpuno povlačenje ruskih snaga mora da prethodi razgovorima o prekidu vatre.

Drugim rečima, oružje bi moglo da utihne pre rešavanja pitanja teritorija.

Donbas bi mogao da dobije potpuno novi status

Druga tačka verovatno će izazvati još više pažnje.

U najspornijim područjima, pre svega u Donbasu, predviđeno je ravnopravno povlačenje trupa i teškog naoružanja sa obe strane.

Nakon toga bi bila formirana demilitarizovana zona pod nadzorom neutralnih snaga, koja bi istovremeno trebalo da postane zona slobodne trgovine.

To bi značilo da Kijev ne bi odmah pokušavao da vrati teritorije koje trenutno kontroliše Rusija, ali ih formalno ne bi ni prepustio Moskvi.

Njihov konačni status bio bi ostavljen za neke buduće pregovore.

Ukoliko su navodi o dokumentu tačni, upravo bi ovo predstavljalo jedan od najvećih ustupaka koje je Kijev do sada razmatrao.

Međunarodne snage kao garancija

Treći stub plana odnosi se na bezbednosne garancije.

Ukrajina traži podršku koalicije država Evropske unije i NATO-a, uključujući mogućnost stalnog međunarodnog vojnog prisustva.

Ideja Kijeva jeste da se spreči scenario u kojem bi Rusija iskoristila prekid vatre za predah, obnovu vojnih kapaciteta i eventualno pokretanje nove ofanzive.

Upravo bi ova tačka, međutim, mogla da predstavlja jednu od najvećih prepreka za dogovor sa Moskvom, imajući u vidu dugogodišnje protivljenje Kremlja širenju vojnog prisustva NATO zemalja u Ukrajini.

Kijev spušta lestvicu?

Prema tumačenju „Blika“, Ukrajina ovim planom pravi ozbiljan korak ka kompromisu.

Umesto zahteva da ruska vojska najpre napusti sve teritorije koje Kijev smatra okupiranim, njihova sudbina mogla bi biti odložena za kasnije pregovore.

Još jedna velika promena bila bi odsustvo insistiranja na brzom članstvu Ukrajine u NATO-u ili Evropskoj uniji kao uslovu sporazuma.

Zelenski tvrdi da je novi pristup usaglašen sa Vašingtonom, što bi trebalo da spreči mogućnost da Moskva pokuša da napravi politički razdor između Kijeva i SAD.

Sada se čeka Putin

Najveće pitanje je, međutim, šta će na sve reći Vladimir Putin.

Predloženo stvaranje tampon i demilitarizovanih zona moglo bi zahtevati povlačenje ruskih snaga i sa pojedinih položaja na teritorijama koje je Moskva proglasila delom Ruske Federacije.

Problem bi moglo da predstavlja i prisustvo međunarodnih snaga. Teško je očekivati da bi Moskva bez dodatnih uslova prihvatila da takav kontingent čine isključivo pripadnici država NATO-a i drugih zapadnih zemalja.

Kremlj, prema navodima izvora, zasad nije zvanično odgovorio na dokument.

Plan zbog toga još nije mirovni sporazum, niti postoji garancija da će ga Rusija prihvatiti. Ipak, ukoliko su detalji koje objavljuje „Blik“ tačni, Kijev je napravio značajan pomak u odnosu na svoje ranije pozicije.

Prvi put se, umesto zahteva da se teritorijalno pitanje reši pre prekida borbi, ozbiljno razmatra mogućnost da se rat najpre zaustavi, a da se o najtežim pitanjima pregovara kasnije.

Sada je potez na Moskvi.

Izvor: Blick.ch