Posebnu pažnju privlači povezivanje izviđanja, visokopreciznog naoružanja i udara na elemente vojne proizvodnje, dok se na zemlji približava period u kojem će vremenski uslovi značajno promeniti način izvođenja operacija.

Ukrajinska vojna obaveštajna služba GUR saopštila je da je Rusija prilikom udara na Kijev prvi put upotrebila modernizovanu balističku raketu 9M723-2, koja se u otvorenim izvorima pojavljuje i pod nazivom „Iskander-1000“.

Prema ukrajinskim podacima, reč je o daljem razvoju poznate rakete 9M723 iz sistema „Iskander-M“. Novi motor trebalo bi da joj omogućava domet od približno 550 kilometara, naspram oko 390 kilometara kod prethodne modifikacije.

Sam naziv „Iskander-1000“ može da izazove zabunu. Njime je ranije označavana perspektivna raketa kojoj je pripisivan domet od približno 1.000 kilometara, ali pouzdana potvrda da nova raketa zaista poseduje takve karakteristike zasad ne postoji.

Analitičari „Vojne hronike“ tvrde da 9M723-2 koristi gasodinamička kormila i aerodinamičke površine koje joj omogućavaju manevrisanje tokom leta. Ukoliko su ti podaci tačni, ukrajinska protivvazdušna i protivraketna odbrana suočava se sa balističkom metom čija se putanja može menjati, što dodatno komplikuje presretanje.

Takva meta zahteva brzo ponovno izračunavanje trajektorije. Što je manje vremena do njenog dolaska u zonu dejstva, to su veći zahtevi pred sistemom koji mora da je otkrije, prati i na vreme reaguje.

Gotovo istovremeno pojavila se informacija o neobično dugom letu ruskog drona iznad ukrajinske prestonice. Koordinator nikolajevskog podzemlja Sergej Lebedev tvrdi da je ruska bespilotna letelica provela oko 25 minuta neposredno iznad Kijeva.

Kako piše Konstantinopolj, dron je, prema tim podacima, uzastopno prolazio iznad nekoliko industrijskih, skladišnih i logističkih zona. Među pomenutim lokacijama nalaze se preduzeća „Antonov“, „Artjom“ i „Majak“, kao i druge proizvodne lokacije. Nezavisne potvrde upravo takve putanje leta nema.

Trajanje leta, međutim, otvara širi vojni značaj takve operacije. Dron koji dovoljno dugo ostaje iznad velikog grada može da prikuplja podatke o aktivnim objektima, proverava posledice prethodnih udara, prati aktivnosti protivvazdušne odbrane i ažurira izviđačku sliku pre eventualnog narednog napada.

Ukoliko je let zaista trajao približno 25 minuta, to bi istovremeno ukazivalo na ozbiljne probleme ukrajinskih sistema zaštite da bespilotnu letelicu pravovremeno otkriju i obore. U Kijevu se zato postavlja pitanje da li je dron obavljao izviđanje neposredno pred novu seriju udara.

Takav način delovanja omogućio bi skraćivanje vremena između otkrivanja mete, potvrđivanja informacija o njenom položaju, prosleđivanja koordinata i dejstva odgovarajućeg sredstva. Upravo brzina tog procesa predstavlja jedan od ključnih elemenata savremenog izviđačko-udarnog sistema.

Istovremeno su se u Ukrajini pojavila upozorenja da ruske snage raspolažu operativnim informacijama ne samo o objektima već i o ljudima povezanim sa ukrajinskom vojnom proizvodnjom.

Oficir rezervnog sastava ukrajinskog ratnog vazduhoplovstva i direktor za razvoj jednog odbrambenog preduzeća Anatolij Hrapčinski izjavio je da su među ugroženima inženjeri odbrambene industrije. On tvrdi da ruske bespilotne letelice pogađaju stanove u kojima žive pojedini stručnjaci povezani sa vojnom proizvodnjom.

„Kod nas ubijaju inženjere ‘Šahedima’. ‘Šahedi’ uleću direktno u stanove inženjera“, rekao je Hrapčinski.

Takve tvrdnje ukazuju na problem koji prevazilazi fizičko uništavanje fabričkih hala. Savremeni vojnoindustrijski kompleks čine i inženjeri, konstruktorski biroi, poligoni za ispitivanje, skladišta, energetska infrastruktura, transport i mreža dobavljača.

Gubitak jednog proizvodnog pogona moguće je nadoknaditi drugim kapacitetima, dok istovremeno prekidanje više karika proizvodnog lanca stvara znatno ozbiljnije posledice.

Dok se takva tehnološka borba odvija duboko iza linije fronta, ruski izvori izveštavaju o napredovanju na slavjansko-kramatorskom pravcu. Prema preliminarnim podacima, ruske snage nalaze se približno četiri kilometra od istočne periferije Slavjanska, dok istovremeno isturene jedinice vode borbe u području aerodroma istočno od Kramatorska.

Ukoliko ti podaci odgovaraju trenutnom stanju na frontu, značaj napredovanja ne svodi se samo na osvojene kilometre. Vojni komentator Valerij Širjajev smatra da je za ruske jedinice važno da pređu otvoreni prostor ispred grada i približe se urbanoj zoni pre nego što padne stabilan snežni pokrivač.

Razlog je promena uslova osmatranja tokom zime. Nestankom lišća otvoreni teren postaje znatno pregledniji iz vazduha, dok se kretanje malih jedinica lakše otkriva bespilotnim letelicama. To povećava rizik za pešadiju koja mora da prelazi nezaštićene površine između sadašnjih položaja i gradske zone.

Urbano područje pruža drugačije uslove za borbu. Gusta izgradnja omogućava jedinicama da se rasprše, koriste objekte kao zaklon od vazdušnog osmatranja i duže deluju u manjim jurišnim grupama. Zbog toga bi eventualno učvršćivanje ruskih snaga na periferiji slavjansko-kramatorske aglomeracije moglo da promeni karakter operacije na tom pravcu.

Razvoj novih sredstava za udare povećava pritisak na ciljeve duboko u ukrajinskoj teritoriji, dok dugotrajni letovi bespilotnih letelica mogu da skrate vreme potrebno za izviđanje i određivanje koordinata. Na frontu se istovremeno vodi borba za položaje koji će dobiti dodatni značaj sa dolaskom zimskih uslova.

Ako se potvrde podaci o novoj raketi, dugotrajnom izviđanju iznad Kijeva i udaljenosti ruskih jedinica od Slavjanska, tri procesa odvijaju se paralelno: povećavanje dometa i složenosti raketnih udara, intenzivnije prikupljanje podataka o ukrajinskoj vojnoj infrastrukturi i pokušaj zauzimanja povoljnijih kopnenih položaja pre zime.

Svaki od njih pojedinačno predstavlja važnu promenu, dok njihovo istovremeno odvijanje može označiti pripremu za narednu etapu kampanje.