Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da su razgovori trenutno na čekanju i da je ukrajinskoj strani veoma dobro poznato koje uslove Rusija postavlja.

Prema takvoj logici, ruska vojska nastaviće operacije sve dok politički uslovi za završetak sukoba ne postanu prihvatljivi za Moskvu.

Vojni položaj mogao bi da odredi uslove mira

Aleksander Merkuris iz poruka Kremlja izvodi mnogo širi zaključak. Prema njegovoj proceni, u Moskvi se sve manje razmišlja o klasičnom kompromisnom završetku rata, a sve više o tome da uslove odredi vojni položaj koji bude postojao u trenutku završetka borbi.

Takva promena mogla bi da ima dalekosežne posledice.

Ako jedna strana veruje da vreme radi u njenu korist, njena spremnost da prihvati kompromis pre nego što potpuno iskoristi vojnu prednost naglo opada.

Ruski zahtevi u tom slučaju više ne predstavljaju samo početnu poziciju za pregovaračko cenkanje. Moskva, prema ovoj analizi, očekuje da ih druga strana prihvati pod pritiskom događaja na frontu.

Politička poruka spojena sa vojnom

Peskov je nastavak ruskih operacija povezao sa napredovanjem na terenu i posledicama koje bi taj vojni zamah mogao da ima po vlast u Kijevu.

Time su politička i vojna poruka Kremlja praktično spojene u jednu – što duže nema dogovora, situacija na frontu mogla bi da postaje sve nepovoljnija za Ukrajinu.

Postoje najmanje dva moguća završetka takve strategije.

Prvi je da Ukrajina u određenoj fazi prihvati ruske zahteve ili njihov najveći deo. Drugi podrazumeva nastavak ruskog napredovanja sve dok Moskva ne proceni da je stigla do položaja sa kojeg može da nametne uslove za završetak sukoba.

Gde bi Rusija mogla da se zaustavi?

Najveća nepoznanica ostaje krajnja tačka ruskog napredovanja.

Ne postoje pouzdane javno dostupne informacije da je u Moskvi već doneta konačna odluka o liniji do koje bi ruske snage pokušale da stignu ukoliko pregovori potpuno izostanu.

Merkuris u drugom delu analize upravo to pitanje ostavlja otvorenim. On smatra da unutar ruskog vrha i dalje mogu da postoje različiti stavovi o tome gde bi vojne operacije trebalo zaustaviti.

Istovremeno, tvrdi da više ne primećuje znake da Moskva očekuje završetak rata kroz kompromis koji bi bio sličan ranijim mirovnim inicijativama.

Ukrajinska pregovaračka pozicija sve slabija

Ovakav razvoj događaja mogao bi da bude posebno važan za zapadne vlade.

Što duže budu čekale da uspostave ozbiljan politički kanal sa Moskvom, veća je verovatnoća da će budući pregovori početi sa znatno lošije pozicije za Ukrajinu.

Potpuno odsustvo dijaloga nosi i poseban bezbednosni rizik.

Čak i ukoliko se rat završi ruskim vojnim uspehom, Evropa i Rusija moraće da pronađu neki okvir za međusobne odnose nakon završetka sukoba.

Evropi preti trajna konfrontacija

Ukoliko Zapad odbaci uslove koje bi Moskva pokušala da nametne, a istovremeno ne bude uspostavljen novi bezbednosni sistem, evropski kontinent mogao bi da ostane u stanju trajne konfrontacije.

Takav odnos ne bi imao jasna pravila, pouzdane mehanizme komunikacije ni dogovorene načine za sprečavanje budućih incidenata.

To bi moglo da bude još opasnije od sadašnje situacije, u kojoj, uprkos žestokom sukobu, određeni diplomatski, vojni i obaveštajni kanali između suprotstavljenih strana ipak nastavljaju da funkcionišu.

Sve manje prostora za kompromis

Paradoks sadašnjeg trenutka ogleda se u tome što mogućnost postizanja kompromisnog mira postaje sve manja, dok potreba za ozbiljnim razgovorima postaje sve veća.

Ako se vojne operacije nastave u sadašnjem pravcu, budući pregovori možda više neće odlučivati o načinu na koji bi rat mogao da bude završen.

Njihova uloga mogla bi da postane znatno uža, ali istovremeno i mnogo teža – da pronađu način za upravljanje posledicama ishoda koji je već određen na bojnom polju.

Izvor: Webtribune