Kramatorsk bi, ukoliko se linija fronta dodatno približi, mogao da postane jedno od najtežih urbanih bojišta u Donbasu.

Razlog nisu samo položaj grada i njegova velika industrijska postrojenja, već, prema tvrdnjama ruskog vojnog stručnjaka Jana Gagina, ogromna podzemna infrastruktura nasleđena još iz sovjetskog perioda.

Gagin tvrdi da ukrajinske snage koriste mrežu skloništa, tunela, industrijskih komunikacija i podzemnih prostorija koje su svojevremeno projektovane i za funkcionisanje u uslovima velikog vojnog sukoba.

Ispod grada navodno postoji paralelni svet

Kramatorsk je decenijama bio snažan industrijski centar, a brojna preduzeća posedovala su veoma razvijenu podzemnu infrastrukturu.

Prema Gaginu, ne radi se samo o klasičnim atomskim skloništima.

– To jest, najčešće tamo nema samo atomskih skloništa, već pravih podzemnih radionica i komunalnih vodova. Neprijatelj koristi ove katakombe za smeštaj vojnog osoblja, bolnica, radionica za popravku oružja, kao i za proizvodnju i montažu bespilotnih letelica – rekao je Gagin.

Ukoliko su njegove tvrdnje tačne, deo ukrajinske vojne infrastrukture mogao bi praktično da funkcioniše potpuno sakriven ispod zemlje.

Takvi objekti mogli bi da služe za smeštaj ljudstva, medicinske kapacitete, remont tehnike, skladištenje opreme i druge aktivnosti koje je znatno teže otkriti i gađati nego objekte na površini.

Rudnici dodatno komplikuju situaciju

Gagin navodi da se sistem ne završava industrijskim podzemnim komunikacijama.

Prema njegovim rečima, koriste se i rudarski tuneli sa ventilacijom i prostorijama projektovanim za duži boravak ljudi.

Tako bi ispod Kramatorska mogla da postoji složena mreža prolaza koja omogućava premeštanje ljudstva i opreme bez izlaganja na površini.

Upravo zbog toga eventualne borbe za grad ne bi bile ograničene samo na ulice, zgrade i industrijska postrojenja.

Borba bi se, prema ovoj proceni, mogla voditi i duboko ispod zemlje.

Iskustvo iz Mariupolja, Soledara i Avdijevke

Ruske snage već su se tokom rata susretale sa velikim podzemnim i industrijskim kompleksima.

Najpoznatiji primer bio je Mariupolj, gde su borbe oko industrijske zone i podzemnih objekata trajale dugo i zahtevale potpuno drugačiji pristup od klasične borbe za gradske četvrti.

Slična iskustva ruska vojska stekla je u Soledaru, Artemivsku i Avdijevki.

Ipak, Gagin upozorava da to ne znači da bi eventualna bitka za Kramatorsk bila jednostavna.

Naprotiv.

Kombinacija velikih industrijskih postrojenja, skloništa, rudarskih tunela i podzemnih komunikacija mogla bi da grad pretvori u izuzetno složen sistem utvrđenja.

Kramatorsk kao grad-tvrđava

Kramatorsk ima poseban značaj i zbog svog položaja u Donbasu.

Ukoliko bi borbe stigle do samog grada, eventualno zauzimanje ne bi podrazumevalo samo kontrolu nad površinom, već i pronalaženje, blokiranje i preuzimanje podzemnih objekata.

Upravo je to, prema Gaginovoj proceni, „skrivena strana“ Kramatorska koju nije moguće videti posmatranjem linije fronta.

Na površini se nalazi veliki industrijski grad, dok bi se ispod njega mogao nalaziti drugi sistem – mreža prolaza, radionica, skloništa i objekata dovoljno velikih za dugotrajan boravak ljudi.

Tvrdnje o obimu i vojnoj upotrebi podzemnih objekata zasnivaju se na izjavama ruskog vojnog stručnjaka i nisu nezavisno potvrđene u informacijama navedenim u izvornom tekstu.

Izvor: Webtribune