Evropski lideri okupljeni na sastanku Koalicije voljnih u Berlinu odbacili su mogućnost ponavljanja političkog dogovora nalik Konferenciji na Jalti iz 1945. godine, kada su velike sile odlučivale o posleratnom uređenju Evrope.
Njihova poruka usledila je svega nekoliko sati nakon trilateralnog sastanka predsednika SAD Donalda Trampa, Rusije Vladimira Putina i Kine Si Đinpinga u kineskom Šenženu.
Sastanak trojice lidera pojedini komentatori nazvali su „Jalta 2.0“, aludirajući na mogućnost da najveće svetske sile postignu dogovor o Ukrajini i evropskoj bezbednosti bez neposrednog učešća evropskih država.
Prema izveštaju Telegrafa, Tramp, Putin i Si razgovarali su o Ukrajini, ali ta zemlja nije direktno pomenuta u njihovoj zajedničkoj izjavi pod nazivom „Deklaracija ka miru“.
Merc: Nećemo dozvoliti novu podelu Evrope
Nemački kancelar Fridrih Merc poručio je da evropske države neće prihvatiti sporazum kojim bi se odlučivalo o njihovoj budućnosti bez njihovog učešća.
„Format Jalte neće doneti mir“, izjavio je Merc nakon sastanka u Berlinu.
On je podsetio da je Evropa na Jalti bila podeljena i naglasio da se takav scenario ne sme ponoviti.
Merc je delegacijama više od 40 država koje su učestvovale u razgovorima poklonio komade Berlinskog zida, kao simbol posledica nekadašnje podele kontinenta.
Nemački kancelar ocenio je da trajno rešenje ukrajinskog sukoba mora da podrazumeva i učešće evropskih zemalja.
Makron odgovorio na sastanak trojice lidera
Francuski predsednik Emanuel Makron izjavio je da sastanak Trampa, Putina i Sija ne predstavlja novo uređivanje sveta.
Prema njegovim rečima, mnogo značajniji za budućnost evropske bezbednosti bio je upravo sastanak održan u Berlinu.
Makron je naglasio da Evropa mora samostalno da odlučuje o sopstvenoj budućnosti.
„Evropljani su doneli odluke. Odlučili su da sami određuju svoju sudbinu“, poručio je francuski predsednik.
On je dodao da Evropa ne može biti samo predmet pregovora velikih sila, već mora aktivno da učestvuje u oblikovanju budućeg bezbednosnog poretka.
Makron smatra da se za istim pregovaračkim stolom moraju naći predstavnici Ukrajine, evropskih država, SAD i Rusije.
Britanski premijer: Nema dogovora bez Ukrajine
Britanski premijer Endi Bernam podržao je stav francuskog predsednika, ističući da se nijedna odluka o ukrajinskom sukobu ne sme doneti bez učešća Kijeva.
On je naglasio da ni o evropskoj bezbednosti ne može biti odlučivano bez predstavnika evropskih država.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski ocenio je da sastanak u Berlinu predstavlja dokaz da Rusija nije uspela da izazove podele među evropskim saveznicima.
Prema njegovom mišljenju, okupljanje evropskih lidera pokazuje da postoji spremnost da se nastavi zajednička podrška Ukrajini.
Evropa formirala pregovarački tim za razgovore sa Rusijom
Jedna od najvažnijih odluka sastanka u Berlinu odnosi se na formiranje zajedničkog evropskog pregovaračkog tima.
Kako se navodi, evropske države dogovorile su se da započnu neposredne razgovore sa Rusijom, što do sada nije bio deo pregovaračkog procesa.
Za narednu rundu pregovora imenovano je sedam predstavnika iz Francuske, Ujedinjenog Kraljevstva, Nemačke, Poljske, Italije, institucija Evropske unije i NATO-a.
Njihov zadatak biće da zastupaju evropske stavove o mogućem završetku rata i budućem bezbednosnom uređenju kontinenta.
Ovim potezom evropski saveznici nastoje da obezbede neposredno učešće u pregovorima koji bi mogli da oblikuju odnose Rusije i Zapada.
Trampovi izaslanici podržali učešće Evrope
Američki specijalni izaslanici Stiv Vitkof i Džared Kušner prisustvovali su sastanku u Berlinu i podržali uključivanje evropskih predstavnika u buduće razgovore.
Kušner je na završnoj konferenciji za novinare rekao da je evropsko učešće od suštinskog značaja za postizanje pravednog i dugoročno održivog mira.
On je izrazio uverenje da bi Rusija mogla da prihvati takav format.
Ipak, Moskva se zasad nije zvanično obavezala na multilateralne pregovore.
Putin je tokom boravka u Šenženu izjavio da je diplomatskim kanalima pozvao evropske predstavnike u Moskvu kako bi izneli svoje stavove, nakon čega bi rusko rukovodstvo odlučilo o nastavku dijaloga.
Ruski predsednik istakao je da bi bilo neobično razgovarati o evropskoj bezbednosti bez same Evrope.
Razmatraju se garancije po uzoru na NATO
U Berlinu se razgovaralo i o budućim bezbednosnim garancijama za Ukrajinu.
Među predlozima nalazi se mehanizam po uzoru na član 5 Severnoatlantskog ugovora, kojim je predviđena kolektivna odbrana članica NATO-a.
Takva garancija mogla bi da predvidi zajedničku reakciju ukoliko Rusija ponovo napadne Ukrajinu nakon eventualnog mirovnog sporazuma.
Razmatra se i mogućnost raspoređivanja evropske mirovne misije, čemu se Moskva protivi.
Kušner je naglasio da su bezbednosne garancije po uzoru na član 5 ozbiljno pitanje za SAD i da bi svaki dogovor morao da bude u skladu sa američkim interesima.
Prema njegovim rečima, Tramp je otvoren za razmatranje takve mogućnosti.
Tramp se javio iz aviona, Evropljani nisu promenili stav
Tokom razgovora iza zatvorenih vrata u Berlinu, Donald Tramp telefonom se uključio sa svog aviona i obratio prisutnim liderima.
Kušner je potvrdio da je američki predsednik učestvovao u delu razgovora.
Prema medijskim izveštajima, Tramp je izrazio određenu rezervu prema evropskoj vojnoj pomoći Ukrajini.
Uprkos tome, učesnici sastanka ostali su pri stavu da podrška Kijevu mora biti nastavljena.
Evropski lideri saglasili su se da će vojna i finansijska pomoć Ukrajini biti nastavljena kako bi Kijev zadržao što povoljniju poziciju za buduće pregovore.
Britanski premijer Bernam poručio je da evropska podrška Ukrajini neće oslabiti i izrazio očekivanje da će ta poruka biti jasno shvaćena u Moskvi.
Merc je naglasio da razgovori o širem evropskom bezbednosnom poretku treba da uslede tek nakon postizanja mira u Ukrajini.
Time je sastanak u Berlinu otvorio novo pitanje: hoće li evropski pregovarači uspeti da obezbede svoje mesto za stolom za kojim će se odlučivati o završetku rata.
Izvor: Telegraf
Komentari (0)