U senci dramatičnih dešavanja u Venecueli, u utorak 6. januara u Parizu će biti održan samit lidera „koalicije voljnih“ sa ukrajinskim predsednikom Volodimirom Zelenskim, na kojem bi trebalo da se definišu „bezbednosne garancije“ za Kijev i ono što bi krajem januara trebalo da se pred Donalda Trampa iznese kao završni i konačni mirovni predlog Ukrajine i Evrope za okončanje sukoba.

 - Čini se da bi Kijev mogao da odustane od zahteva da se NATO član 5 primeni u slučaju novih ruskih napada, ali traži takve garancije koje bi odvratile svaki mogući budući ruski napad na Ukrajinu, a te garancije bi bile „okvir za realan mir“, kako reči Zelenskog prenosi kijevska Evropska pravda.

Međutim, garancije koje će biti definisane na tom sastanku Moskva je već odbacila i najavljuje da od „toga ionako neće biti ništa“. Kako navode ruski mediji, nakon Venecuele „karte se ponovo mešaju“, jer se pokazalo, kako navodi portal 24.ru, da Tramp menja svoje prioritete zato što mu je Venecuela važnija od Ukrajine.

To znači da sve treba ponovo razmotriti, a neki moskovski mediji smatraju da bi sada Vladimir Putin i Donald Tramp trebalo da imaju „novu Aljasku“ kako bi videli gde su sada i kako dalje. U Moskvi su uvereni da je ovim potezom Tramp najavio „novu etapu razvoja međunarodnih odnosa i novu podelu sfera uticaja“.

„Njima Venecuela, nama Ukrajina“, razmeće se veliki naslov na portalu Komsomoljska pravda, prisećajući se, kako kažu, „nekadašnjeg predviđanja pokojnog Vladimira Žirinovskog“.

Pojedini mediji iz „operacije Venecuela“ izvlače dugoročne zaključke u vezi sa Ukrajinom, pa je indikativan naslov u Komersantu navodi: „Tramp započeo rat i završio ga za pola sata“, što je jasna poruka s obzirom na to da sukob protiv Ukrajine ulazi u petu godinu. Analitičar David Narmanija za RIA Novosti bez ustručavanja piše: „Tramp je pokazao kako treba voditi specijalnu vojnu operaciju u Ukrajini“, čime je jasno stavio do znanja da u Kremlju očigledno lupaju glavom o zid zbog sopstvene ratne strategije.

S druge strane, ukrajinski politikolog Peter Oleščuk smatra da pad Madura nikako nije dobra vest za Putina, već gubitak saveznika kojeg nije bio u stanju da odbrani.

Mediji iznose i procenu da u Moskvi smatraju da je njihova pozicija da se sa SAD pregovara „o Ukrajini“, bez Ukrajine i Evrope, dobra.

Zato ostaje da se vidi kako će Tramp prihvatiti bezbednosne garancije koje će biti dogovorene u Parizu. Prema navodima ukrajinskih medija, glavne predložene garancije odnose se na to da bi zemlje uključene u „koaliciju voljnih“, pre svega Francuska i Velika Britanija, poslale svoje vojne snage na liniju razdvajanja i na ukrajinsko-rusku granicu.

Razmatra se brojka od deset do 15 hiljada vojnika, piše nemački Di Velt, a kako je krajem 2025. godine rekao poljski premijer Donald Tusk, „vrlo je verovatno da bi se u to uključile i snage SAD“. Dok su London i Pariz spremni na to, u Vašingtonu još nisu sigurni da li bi slali svoju vojsku ili ne. To je tačka koja će sigurno izazvati najviše sporova, jer su u Moskvi već ranije govorili da neće prihvatiti nikakve strane mirovne snage na ukrajinskom tlu .

Drugi garantni segment na koji Rusija takođe unapred tvrdi da neće pristati jeste da se ukrajinske oružane snage ne ograničavaju, odnosno da ne smeju da pređu oko pola miliona pripadnika. U Kijevu, međutim, smatraju da bi mogli da smanje broj vojnika na oko 800 hiljada ako bi dobili sve ostale bezbednosne garancije koje bi "onemogućile Rusiju da nastavi ili započne novu napad na Ukrajinu u narednih najmanje 30 godina", nakon čega bi se potpisivao novi sporazum.

BONUS VIDEO