Direktor jedne od najvećih svetskih banaka, Džejmi Dajmon, upozorio je da bi "gluposti" koje pojedine banke trenutno rade mogle da izazovu finansijski slom sličan onom iz 2008. godine. Iako američka ekonomija na papiru cveta, prvi čovek Džej-Pi Morgana (JPMorgan) ističe da ga trenutna situacija jezivo podseća na godine koje su prethodile velikoj svetskoj krizi.

Sve liči na 2008. godinu

Iako vrednost imovine beleži rekorde, Džejmi Dajmon ne krije uznemirenost. On veruje da se Amerika kreće ka scenariju viđenom pre dve decenije.

"Jednog dana će doći do novog ciklusa. Ne znam koji će niz događaja to izazvati, ali moja anksioznost je velika. Ne teši me činjenica da su cene imovine visoke - naprotiv, mislim da to samo povećava rizik“, izjavio je Dajmon. On je dodao da trenutna situacija gotovo u potpunosti preslikava period od 2005. do 2007. godine, kada su svi zarađivali ogroman novac i prekomerno se zaduživali, misleći da "nebo nema granicu".

Neke banke rade "glupe stvari"

Dajmon je posebno oštar prema konkurenciji, navodeći da pojedine banke ponovo ulaze u rizične kredite. On tvrdi da je njegova banka, Džej-Pi Morgan, ostala oprezna i da se striktno drži pravila, dok se drugi "previše opuštaju".

„Vidim da neki ljudi rade prilično glupe stvari. Trenutna situacija 'podiže sve brodove' i ljudi postaju ubeđeni da su ove visoke cene realne i da nikada nećemo imati nikakav problem. Ne znam koliko će to još moći tako da traje“, upozorio je on.

Veštačka inteligencija kao novi potres

Pored bankarskog sektora, Dajmona brine i uticaj veštačke inteligencije (AI), naročito u sektoru softvera. On smatra da bi AI mogao da izazove tektonske poremećaje koji će uzdrmati celu industriju.

Ipak, naglasio je da nije protiv razvoja ove tehnologije. "Ne mislim da će veštačka inteligencija preko noći drastično smanjiti broj radnih mesta. Uglavnom će činiti sjajne stvari za čovečanstvo, baš kao što su to nekada uradili traktori, veštačka đubriva ili vakcine - spasavaće živote."

Šta će biti sa radnim mestima?

Dajmon veruje da AI, baš kao i automobili, avioni ili farmaceutski proizvodi, mora biti pravilno regulisana od strane države. Njegov zaključak je da će, ukoliko država nađe pravi način za regulaciju, određena radna mesta nestati, ali da će ljudi imati druge profesije na koje će moći da se oslone, piše Mondo.