Grupa ekonomskih savetnika nemačke vlade skoro je prepolovila svoju prognozu ekonomskog rasta za 2026. godinu, navodeći visoke cene energije zbog rata u Iranu kao glavni razlog.

"Rast u 2026. će se prepoloviti"

Najveća evropska ekonomija trebalo bi da poraste za 0,5 odsto ove godine, prema prolećnoj prognozi petočlane grupe vladinih ekonomskih savetnika.

U novembru prošle godine predvideli su da će aktivnost u 2026. godini porasti za 0,9 odsto.

„Pet mudraca“, kako ih zovu u Nemačkoj, tako su uskladili svoju prognozu za ovu godinu sa prognozom vlade u Berlinu, koja je skromnije prognoze objasnila povećanjem cena energije zbog rata u Iranu.

Krajem februara, SAD i Izrael su napali Iran, koji je odgovorio preuzimanjem kontrole nad Ormuskim moreuzom, zabranjujući tranzit brodova povezanih sa SAD, Izraelom i njihovim saveznicima. Brodovi iz „prijateljskih“ zemalja, međutim, prolaze kroz Ormuz u koordinaciji sa iranskom vojskom.

SAD su, zauzvrat, sredinom aprila uvele pomorsku blokadu Irana, nezadovoljne pregovorima.

Blokada tranzita kroz Ormuz podigla je cene energije širom sveta, budući da petina svetske nafte i goriva, kao i tečnog prirodnog gasa, prolazi kroz Ormuz.

Rastući troškovi proizvodnje

Pored energije, zemlje duž Persijskog zaliva takođe isporučuju značajne količine đubriva na svetska tržišta, koje je takođe postalo skuplje.

Nemačka će verovatno imati lošiji odnos izvoznih i uvoznih cena zbog naglog rasta cena nafte. Uvoz će postati skuplji od izvoza, upozoravaju, a to će smanjiti kupovnu moć prihoda kompanija, jer će izvoz biti manje u stanju da pokrije uvoz.

Rastući troškovi fosilnih goriva i intermedijarnih dobara povećali su troškove proizvodnje, objašnjavaju oni, produbljujući pad industrijske proizvodnje, uz smanjene privatne investicije.

Skuplji izvori energije će takođe povećati izvozne cene, što će zauzvrat oslabiti konkurentnost nemačkih kompanija na međunarodnim tržištima, u uslovima globalnog ekonomskog usporavanja.

Rast bi mogao biti još slabiji ove godine ako se rat u Iranu nastavi i ako njegove posledice budu još teže nego što se trenutno očekuje, naglašavaju oni.

U 2027. godini, ekonomska aktivnost bi trebalo da poraste za 0,8 odsto, prema njihovim procenama, podstaknuta milijardama evra koje je država izdvojila za modernizaciju infrastrukture.

Prema njihovim proračunima, inflacija bi trebalo da dostigne prosečno tri odsto ove godine i da samo neznatno oslabi 2027. godine, na 2,8 odsto.