Visok račun za električnu energiju mnogim domaćinstvima stiže kao neprijatno iznenađenje, posebno kada se potrošnja poveća tokom hladnih ili veoma toplih meseci. Ipak, razlog se često može pronaći u uređajima koji svakodnevno rade satima, a čiju potrošnju ne primećujemo.

Nisu svi aparati jednako zahtevni. Dok pojedini troše relativno malo energije čak i kada su uključeni duže vreme, drugi mogu značajno da povećaju mesečnu potrošnju.

Zato je korisno znati koji uređaji spadaju među najveće potrošače i kako njihov rad može da se organizuje racionalnije.

Električni kotao može napraviti najveću razliku

Za domaćinstva koja koriste električni kotao za grejanje, upravo ovaj sistem može biti najveći potrošač tokom zime.

Snaga električnih kotlova može se kretati između 6 i 12 kW, u zavisnosti od konkretnog uređaja i sistema grejanja. Kada se koristi tokom cele grejne sezone, ukupna potrošnja može biti veoma visoka.

U navedenom primeru mesečna potrošnja može preći i 1.500 kWh, što se direktno odražava na račun.

Jedan od načina da se potrošnja bolje kontroliše jeste korišćenje termostata i programatora. Podešavanje temperature prema stvarnim potrebama domaćinstva može sprečiti nepotreban rad sistema.

Dobra termoizolacija takođe ima važnu ulogu, jer smanjuje količinu energije potrebnu za održavanje željene temperature u prostoru.

Bojler radi često, pa se potrošnja brzo sabira

Bojler je još jedan uređaj na koji treba obratiti pažnju. U mnogim domaćinstvima koristi se svakog dana, a količina potrošene energije zavisi od njegove snage, zapremine, temperature na koju se voda zagreva i načina korišćenja.

Prema podacima iz izvornog teksta, potrošnja može dostići i oko 500 kWh mesečno.

Racionalnije korišćenje tople vode i odgovarajuće podešavanje rada bojlera mogu doprineti smanjenju potrošnje. Važno je i da uređaj bude tehnički ispravan, jer kvarovi ili problemi sa termostatom i izolacijom mogu uticati na njegov rad.

Klima uređaj može biti veliki potrošač tokom leta

Kada temperature porastu, klima uređaji često rade satima bez prekida. Zbog toga njihova potrošnja može značajno uticati na račun, posebno u prostorijama koje se teško hlade.

Za standardni uređaj snage 3,5 kW u izvornom tekstu navodi se potrošnja od približno 1 kWh po satu. Ako bi radio osam sati dnevno, to bi bilo oko 240 kWh mesečno.

Inverter klima uređaji mogu biti efikasniji jer ne rade samo po principu stalnog uključivanja i isključivanja, već prilagođavaju rad potrebama za održavanje temperature.

U tekstu se navodi potrošnja inverter uređaja od približno 0,6 do 1 kWh po satu, odnosno oko 144 do 240 kWh mesečno pri osam sati rada dnevno.

Stvarna potrošnja ipak zavisi od modela, spoljne temperature, izolacije, podešene temperature i načina korišćenja.

Sušilica olakšava svakodnevicu, ali troši dosta energije

Mašina za sušenje veša jedan je od praktičnijih uređaja u domaćinstvu, ali klasični modeli mogu imati relativno visoku potrošnju po ciklusu.

Kondenzacione sušilice prema navedenim podacima troše između 2 i 4 kWh po ciklusu. Ako se koriste nekoliko puta nedeljno, mesečna potrošnja može preći 50 kWh.

Modeli sa toplotnom pumpom mogu biti štedljiviji i prema navedenim podacima trošiti oko 1 do 2 kWh po ciklusu.

Na potrošnju utiče i količina vode u vešu. Dobro centrifugiran veš pre ubacivanja u sušilicu može smanjiti posao koji uređaj mora da obavi, dok redovno čišćenje filtera pomaže pravilnom radu.

Frižider i zamrzivač rade tokom celog dana

Za razliku od uređaja koji se uključuju samo povremeno, frižider i zamrzivač rade praktično neprekidno. Zato njihova efikasnost ima značaj na duži rok.

Stariji uređaji mogu trošiti više energije od savremenijih modela, dok loše zaptivanje vrata dodatno otežava održavanje temperature.

Ako guma na vratima ne dihtuje kako treba, hladan vazduh izlazi iz uređaja, pa kompresor mora češće da radi kako bi ponovo dostigao podešenu temperaturu.

Zbog toga vredi proveriti stanje zaptivki i redovno održavati uređaj.

Električni šporet takođe može povećati potrošnju

Često kuvanje i pečenje na električnom šporetu takođe se odražavaju na ukupnu potrošnju domaćinstva.

Koliko će energije biti potrošeno zavisi od snage grejnih elemenata, trajanja kuvanja i učestalosti korišćenja. Zbog toga domaćinstva koja svakodnevno pripremaju više obroka na električnom šporetu mogu imati primetno veću potrošnju od onih koja ga koriste povremeno.

Televizor nije najveći problem, ali ni on nije bez potrošnje

Televizor uglavnom ne može da se poredi sa električnim grejanjem ili bojlerom kada je reč o ukupnoj potrošnji, ali višesatni rad svakog dana ipak se sabira.

Prema podacima iz izvornog teksta, LED televizor dijagonale od 40 do 50 inča može trošiti oko 0,05 do 0,1 kWh po satu. Pri šest sati rada dnevno to predstavlja približno 9 do 18 kWh mesečno.

Veći modeli mogu imati veću potrošnju, dok su stariji plazma televizori poznati po većim energetskim zahtevima.

Potrošnja u stanju pripravnosti uglavnom je mala, ali potpuno isključivanje uređaja iz napajanja može sprečiti i tu potrošnju.

Veš-mašina troši više kada se pere na višim temperaturama

Veš-mašina je još jedan uređaj koji se često koristi, ali njena potrošnja zavisi od programa, temperature vode, količine veša i konkretnog modela.

Prema navedenim podacima, jedan ciklus može potrošiti između 0,5 i 2 kWh.

Program na 60 stepeni uglavnom zahteva više energije nego pranje na 30 stepeni, prvenstveno zbog zagrevanja vode. Kada je odeća odgovarajuća za pranje na nižoj temperaturi, korišćenje takvog programa može pomoći u smanjenju potrošnje.

Puna mašina i odgovarajući program takođe mogu biti efikasniji od čestog pranja malih količina veša.

Punjač za telefon troši veoma malo

Punjač za mobilni telefon spada među najmanje potrošače u domaćinstvu. Tokom punjenja potrošnja je mala, dok je potrošnja kada je punjač uključen u utičnicu bez telefona još manja.

Prema podacima iz izvornog teksta, potrošnja tokom punjenja kreće se oko nekoliko vat-sati po satu, dok bez priključenog telefona može biti svega delić vata.

Zbog toga punjač nije uređaj zbog kojeg treba očekivati veliki račun. Ipak, njegovo isključivanje kada se ne koristi predstavlja jednostavnu naviku koja može eliminisati i tu malu nepotrebnu potrošnju.

Na najveće potrošače treba obratiti najviše pažnje

Ako je cilj smanjenje računa za struju, nema mnogo smisla prvo se fokusirati na uređaje koji troše nekoliko desetina ili manje kilovat-sati godišnje. Veći efekat može se postići kontrolom uređaja koji rade satima i imaju veliku snagu.

Električno grejanje, bojler, klima uređaj i sušilica zato zaslužuju posebnu pažnju.

Najviše može da pomogne kombinacija racionalnijeg korišćenja, pravilnog održavanja uređaja i izbora energetski efikasnijih modela prilikom kupovine. Istovremeno, dobra izolacija doma može biti važna za smanjenje potrebe za grejanjem i hlađenjem.

Mala promena navika možda neće odmah napraviti ogromnu razliku, ali kada se tokom čitave godine smanji rad nekoliko velikih potrošača, efekat na ukupnu potrošnju može biti znatno vidljiviji, piše Mondo.