Britanski avanturista Karl Bašbi je od 1998. prešao više od 58.000 kilometara sa jednim ciljem – da se vrati kući u rodni Hull u Velikoj Britaniji bez korišćenja bilo kakvog prevoznog sredstva.
Počeo je da pešači 1998. godine
Njegova avantura, poznata kao Goliath Expedition, počela je 1. novembra 1998. godine u Punta Arenas, na krajnjem jugu Čilea . Tada je imao 29 godina, ranac na leđima i ideju koju su mnogi smatrali nemogućom – da prepešači najdužu neprekinutu rutu i ostvari istorijski poduhvat.
Karl je odrastao u Halu u Vlikoj Britaniji i godinama se borio sa teškom disleksijom, koja mu je dijagnostikovana tek sa 13 godina. Zbog toga je često bio meta ismevanja vršnjaka i imao je ozbiljnih problema u školi.
Utočište je pronalazio u prirodi, a kasnije i u vojsci. Nakon završetka školovanja pridružio se britanskoj vojsci i proveo 12 godina u Padobranskom puku. Tada je nacrtao svoju buduću rutu na mapi sveta. Kada su mu saborci rekli da takvo putovanje nije moguće, odlučio je da im dokaže suprotno.
Pridržava se 2 pravila
Od samog početka Bašbise pridržava dva stroga pravila.
Prvo, ne sme da koristi nikakvo prevozno sredstvo kako bi napredovao na svom putu. Drugo, ne sme da se vrati u Veliku Britaniju dok ne završi čitavu rutu. Zbog viznih ograničenja i administrativnih prepreka ponekad je morao da napusti zemlju kroz koju prolazi, ali se svaki put vraćao na tačno mesto gde je stao i nastavljao put peške.
Tokom gotovo tri decenije Karl je prošao kroz više od 20 zemalja i suočio se sa izazovima koje većina ljudi ne može ni da zamisli.
Krenuo je sa 500 dolara u džepu
Putovanje, koje mora biti završeno bez korišćenja bilo kakvog prevoznog sredstva, pogođeno je nizom kašnjenja, iako je Karl uvek pronalazio načine da prevaziđe prepreke.
Kada je Karl krenuo, imao je samo 500 dolara u džepu i nije imao sponzora.
Ekspedicija se uglavnom samofinansira kroz publikacije, uključujući njegovu knjigu „Džinovski koraci“ i javne nastupe.
Najveći izazovi na putovanju
Najvažniji događaji Golijat ekspedicije bili su puni rizika i opasnosti.
A 2024. godine preplivao je 186 milja preko Kaspijskog jezera kako bi izbegao ponovni ulazak u Rusiju ili prelazak Irana Tokom gotovo tri decenije Karl je prošao kroz više od 20 zemalja i suočio se sa izazovima koje većina ljudi ne može ni da zamisli.
Jedan od najopasnijih delova puta bio je prolazak kroz Darién Gap, nepristupačnu džunglu poznatu po krijumčarima, kriminalnim grupama i ekstremnim uslovima za život.
Godine 2006. postao je prvi Britanac koji je peške prešao zaleđeni Bering Strait. Zajedno sa francuskim avanturistom Dimitrijem Kiferom hodao je 14 dana preko pokretnih ledenih ploča na temperaturama koje su se spuštale i do minus 30 stepeni.
Možda još impresivniji podvig ostvario je 2024. godine, kada je preplivao oko 300 kilometara preko Kaspijskog jezera. Na taj potez odlučio se kako bi izbegao povratak kroz Rusiju ili prolazak kroz Iran, čime bi njegovo putovanje bilo dodatno zakomplikovano.
Kada je krenuo na put, Karl je verovao da će mu za povratak kući biti potrebno oko 12 godina. Međutim, ratovi, političke tenzije, problemi sa vizama i pandemija koronavirusa neprestano su pomerali datum završetka ekspedicije.
Najnovija prepreka pojavila se ove godine. Nakon što je stigao do Belgije kompanija Eurotunnel odbila je njegov zahtev da kroz servisni tunel pređe u Veliku Britaniju. Zbog toga još nije poznato kako će savladati poslednju prepreku na svom putu.
Podrška na putu
U brojnim intervjuima Karl često ističe da ga je ovo putovanje naučilo jednoj važnoj stvari – da su ljudi mnogo bolji nego što često mislimo.
Rekao je da su mu nebrojeno puta potpuni stranci pružili hranu, smeštaj, pomoć i podršku kada mu je bila najpotrebnija.
Povratak kući posle skoro tri decenije
Kada konačno stigne u Hal u oktobru ove godine, njegovo putovanje završiće se ispred kuće u kojoj je odrastao i u kojoj i dalje živi njegova majka, Anđela Bašbi.
Posle skoro tri decenije provedene na putevima sveta, Karl Bašbi je nadomak ostvarenja sna koji je mnogima delovao nemoguće – da peške obiđe svet i vrati se kući, ostavljajući iza sebe jedan od najneverovatnijih avanturističkih poduhvata našeg vremena, piše BBC.
Komentari (0)